Portali kao političko oružje: Istina o 488 online medija u BiH

Više pluralizma

Ovi podaci iz izvještaja profesorice na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu Lejle Turčilo i profesora na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu Vuka Vučetića, predstavljeni od UNESCO Antenna ureda u Sarajevu i Vijeća za štampu i online medije u BiH, otvaraju brojne dileme.

Ključna pitanja su – šta je uzrok vrtoglavom rastu broja portala u BiH, ispunjavaju li oni funkciju kojoj su namijenjeni i jesu li građani s njima informiraniji ili dodatno zbunjeni.

– U idealnom slučaju veći broj portala i uopšte medija trebao bi da znači više pluralizma i demokratije u društvu. Naša realnost je drugačija, jer je riječ o „džungli“ s mnoštvom „portaloida“, kako ih nazivaju neki predstavnici medijske zajednice. Pojave se bez impresuma, imena osoba koje su odgovorne za sadržaj, a iza mnogih stoje politički akteri, kako bi ostvarili utjecaj na mlađu populaciju koja se uglavnom informiše putem interneta – komentira za „Avaz“ novinarka i politička analitičarka Tanja Topić.

Novinar i analitičar Miljan Kovač dalje pojašnjava da su „portaloidi“ najjeftiniji mediji, mogu se pokrenuti gotovo besplatno, a iza njih najčešće stoje različite političke opcije ili ličnosti.

– Oni žele da iznesu svoje stavove ili najčešće da kritikuju, pa često i neprimjereno vrijeđaju protivnike. S obzirom na to da ne moraju nigdje biti registrovani, nemaju odgovorno lice, nemaju podataka u impresumu, ne snose nikakvu odgovornost. Tekstovi su obično nepotpisani i ne vodi se računa ni o kakvim profesionalnim normama, niti novinarskoj etici. Zato ih treba razlikovati od portala – kaže Kovač.

Partijski marketing

Dodaje da su trendovi po kojima je utjecaj portala sve snažniji, činjenice da su jeftiniji od drugih medija, da se sve manje ljudi informira putem televizije i da politički centri kontroliraju mainstream medije, uzroci rasta broja portala u BiH.

– Svakako je za očekivati da će se u izbornoj godini pojaviti novi „portaloidi“, ne portali, što zaista strogo treba razdvajati. Svjedoci smo i prethodnih izbornih godina takve pojave, a takvi „portaloidi“ traju samo dok ne prođu izbori. Oni predstavljaju najjeftiniji vid partijskog marketinga, naročito za vođenje „prljave kampanje“, koja je odavno postala sastavni dio izborne kampanje – ističe Kovač.

Strogi kriteriji

Podatak da samo 40 posto portala ima potpun impresum Kovač uzima s rezervom, jer kaže da su u istraživanju Vijeća za štampu i online medije u BiH primijenjeni vrlo strogi kriteriji, pa su i portali bez broja telefona svrstani među onih 60 posto. Kovač kaže da jedan broj portala nema fiksni telefon, ali u impresumu imaju adresu, e-mail adresu i imena članova redakcije.

Iza mnogih stoje politički akteri, kako bi ostvarili utjecaj na mlađu populaciju koja se uglavnom informiše putem interneta.

Izvor: dnevni avaz