
TEHERAN – Iran nastavlja jačati svoje vojne sposobnosti u Perzijskom zaljevu, oslanjajući se ne samo na klasičnu pomorsku flotu, već i na nove tehnologije koje bi mogle značajno utjecati na sigurnosnu ravnotežu u regiji.
To piše u svojoj analizi novinar “Politike” Vladimir Vuković, navodeći da je u središtu pažnje vojnih analitičara novi bespilotni podvodni sustav pod nazivom “Aždar” (perzijski zmaj), koji su iranski inženjeri nedavno predstavili kao dio razvoja asimetričnih pomorskih kapaciteta.
Riječ je o podvodnom dronu u obliku torpeda, ali sa znatno složenijom unutarnjom strukturom od klasičnog streljiva.
Osnova sustava su litijeve baterije koje omogućuju tihi električni pogon. Za razliku od dizel-električnih podmornica, čiji rad motora i propelera stvara prepoznatljiv akustični potpis, ovaj uređaj se kreće gotovo nečujno, što znatno otežava njegovo otkrivanje standardnim brodskim sonarnim sustavima.
Upravo ta karakteristika, kako ističu vojni stručnjaci, čini “Aždar” potencijalno opasnim iznenađenjem za posade ratnih brodova i komercijalnih tankera koji se oslanjaju na elektroničke sustave ranog upozoravanja.
Prema dostupnim podacima, ovaj bespilotni sustav može ostati u vodi do četiri dana pri maloj brzini, praktički “plutajući” i prateći aktivnosti na površini. U napadnom načinu rada, dron može postići brzinu od oko 25 čvorova, što je usporedivo s brzinom brzih patrolnih brodova. Njegov operativni domet prelazi 600 kilometara.
„Za bespilotni podvodni sustav ove klase, to su prilično impresivne brojke, posebno ako se uzme u obzir njegova potencijalna upotreba u uskim morskim prolazima“, kažu analitičari specijaliziranog kanala „Vojna kronika“.
Važnost takvog sustava dolazi do izražaja posebno u Hormuškom tjesnacu, jednom od najvažnijih pomorskih prolaza na svijetu.
U nekim dijelovima ovaj tjesnac je širok samo nekoliko kilometara, dok kroz njega prolazi značajan dio svjetske trgovine naftom. To je glavna ruta do svjetskih tržišta za tankere koji prevoze energetske proizvode iz Katara, Kuvajta, Saudijske Arabije i samog Irana.
Upravo zato Teheran posljednjih godina razvija strategiju asimetrične pomorske obrane. Umjesto izgradnje velikih i skupih nosača zrakoplova, koji bi bili ogroman teret za iransko gospodarstvo, fokus je na sustavima koji su manji, jeftiniji i tehnološki fleksibilniji.
Vojni analitičari smatraju da projekt Azhdar najvjerojatnije nadgleda Korpus islamske revolucionarne garde, elitna vojna formacija već poznata po razvoju bespilotnih letjelica i brzih jurišnih brodova.
Jedna od prednosti novog sustava je njegova jednostavna logistika. Dron se može lansirati s obale, manjeg vojnog broda, pa čak i s civilnog plovila. U gustom prometu Perzijskog zaljeva takve lansirne rampe lako je sakriti, što potencijalnom napadaču daje značajnu taktičku prednost.
Ako bi bio opremljen bojevom glavom težine do pola tone eksploziva, “Aždar” bi mogao predstavljati ozbiljnu prijetnju velikim brodovima. Za razliku od klasičnih torpeda, koji su dizajnirani za napad na veće ciljeve, takve male i manevarske sustave moglo bi biti znatno teže presresti.
Pojava masovno proizvedenih podvodnih dronova mogla bi dodatno zakomplicirati sigurnosnu situaciju u regiji, koja je već opterećena brojnim političkim i vojnim napetostima. Svaki ozbiljniji incident u Hormuškom tjesnacu imao bi potencijal izazvati globalne posljedice, prvenstveno na energetskom tržištu.
Zato razvoj novih iranskih pomorskih tehnologija pomno prate vojni i sigurnosni centri diljem svijeta. Sigurnost ovog uskog morskog prolaza izravno utječe na globalne tokove energije, a time i na stabilnost svjetskih cijena nafte i plina.
Suvremena vojna tehnologija, kako pokazuje primjer “Aždara”, sve se više oslanja na kompaktne i autonomne sustave koji s relativno ograničenim resursima mogu stvoriti značajan strateški učinak. Ono što je do jučer izgledalo kao scenarij iz znanstvene fantastike, danas postaje stvarnost modernog pomorskog ratovanja.

Europska komisija predložila je nova pravila prema kojima bi dvije trećine licenci za satelitski internet bile rezervirane za operatere iz Europske unije.
27. svi 2026.
Pročitaj više
Pametni telefoni danas sadrže gotovo sve naše privatne podatke — od fotografija i poruka do bankovnih aplikacija i lozinki. Upravo zato sve više korisnika strahuje od mogućnosti da netko prati njihov uređaj ili prisluškuje komunikaciju.
24. svi 2026.
Pročitaj više
Veliki servis jedan je od onih troškova koje gotovo svaki vozač pokušava odgoditi što je duže moguće, ali upravo ta odluka često završi najskupljim mogućim scenarijem – ozbiljnim kvarom motora koji može koštati nekoliko tisuća KM.
21. svi 2026.
Pročitaj više
Institute of Science Tokyo pokrenuo je robotski laboratorij u kojem medicinske eksperimente sada provode roboti umjesto ljudskih istraživača.
12. svi 2026.
Pročitaj više