Kako navodi WSJ, sastanak je održan u sjedištu Europske komisije, bez prisutnosti medija, savjetnika i pomoćnika, a trajao je gotovo pet sati.
Glavna tema razgovora bili su potezi američkog predsjednika Donalda Trumpa, koji je nekoliko dana ranije naredio uhićenje venezuelanskog predsjednika Nicolása Madura te ponovno otvorio pitanje preuzimanja Grenlanda.
Prema navodima lista, francuski predsjednik Emmanuel Macron bio je među najglasnijim zagovornicima promjene europske politike prema Trumpu.
"Ovdje moramo povući crtu. Više nema povratka", poručio je Macron tijekom rasprave o Grenlandu, pozivajući europske saveznike da odustanu od dosadašnje strategije ublažavanja odnosa s američkim predsjednikom.
Većina sudionika podržala je takav pristup, dok je talijanska premijerka Giorgia Meloni bila jedina koja se usprotivila promjeni smjera. Smatrala je da je riječ o privremenoj situaciji te da je s Trumpom i dalje moguće postići dogovore.
WSJ navodi kako je sastanak u pojedinim trenucima bio vrlo emotivan. Posebno se ističe danska premijerka Mette Frederiksen, koja je tada bila pod pritiskom zbog Trumpovih izjava o Grenlandu. Prema pisanju lista, njezina je reakcija potaknula njemačkog kancelara Friedricha Merza da je upita je li dobro.
Iako nije sudjelovao na sastanku, često se spominjao i kanadski premijer Mark Carney, koji je u razgovorima s europskim čelnicima upozoravao da se "stara Amerika više neće vratiti" te da Europa mora preuzeti veću odgovornost za vlastitu sigurnost.
"Kanada nam otvoreno govori što trebamo učiniti", rekao je, prema navodima WSJ-a, španjolski premijer Pedro Sánchez.
List zaključuje kako je upravo nakon tog sastanka došlo do vidljivog udaljavanja europskih čelnika od Trumpove administracije. Među njima je bila i Giorgia Meloni, koja je kasnije ušla u otvoreni sukob s američkim predsjednikom nakon njegovih tvrdnji da ga je "preklinjala za zajedničku fotografiju".