Niclas Herbst je demokršćanin, a René Repasi socijaldemokrat. Imaju svoje nesuglasice, ali kao i u Njemačkoj, žele u Europskom parlamentu osigurati formalnu koalicijsku suradnju kako se predsjednica europske komisije ne bi za svoje zakone moral oslanjati na radikalnu desnicu. U suprotnom, strahuju od pada povjerenja građana i mogućnosti da cijeli europski aparatus u Bruxellesu bude paraliziran.
Niclas Herbst i René Repasi, europarlamentarni čelnici, redom, demokršćana desnog centra kancelara Friedricha Merza i socijaldemokrata lijevog centra vicekancelara Larsa Klingbeila — dviju stranaka koje čine njemačku vladu — rekli su da žele da njihove paneuropske političke obitelji postignu dogovor kako bi zajednički, kao ujedinjena fronta, provodile politike, umjesto da se prepiru oko pitanja oko kojih se ne slažu. Kako piše Max Griera za Politico, u onome što bi predstavljalo dramatičan zaokret u odnosu na sve veće udaljavanje njihovih dviju skupina, žele uspostaviti formalne strukture upravljanja koje bi služile rješavanju sporova i omogućile izmjenično promicanje njihovih prioriteta.
‘Ako nemamo povjerenja i ako ne pronađemo dobra rješenja, ako ne isporučimo rezultate za građane, populisti i ekstremisti s ljevice i desnice će odlučivati’, rekao je Herbst, sjedeći u naslonjaču pokraj Repasija u uredu zastupnika lijevog centra tijekom zajedničkog intervjua — što je samo po sebi zapanjujući prizor dvojice suparničkih političara koji žele ostaviti svoje razlike po strani kako bi se borili protiv onoga što smatraju zajedničkim neprijateljem.
Herbst i Repasi upozorili su da će, ako centar ne popravi odnose, sve ekstremniji glasovi u Bruxellesu sve više određivati političke odluke.
Ideja Herbst–Repasi također bi pomogla smanjiti politički pritisak na predsjednicu Europske komisije von der Leyen. Rivalstvo između dviju centrističkih skupina učinilo je glasovanja u Parlamentu o nekim od njezinih najvažnijih politika sve nepredvidljivijima — primjerice u siječnju, kada su zastupnici Europskog parlamenta njezin trgovinski sporazum između EU-a i Mercosura poslali na sudsku reviziju. Sporazum o koaliciji ponovno bi uspostavio stabilnost te Komisiji i državama članicama dao veće povjerenje u sposobnost Parlamenta da provede program von der Leyen, rekli su zastupnici.
Nastavak ‘frustracije’ i ‘nepovjerenja’ koji proizlaze iz sklapanja dogovora EPP-a s krajnjom desnicom na kraju bi mogao potpuno razdvojiti te dvije skupine, što bi izazvalo ‘političku katastrofu’ jer bi cijeli bruxelleski sustav bio paraliziran, rekao je Repasi.
‘Temelj povjerenja’
Budući da se očekuje da će snage krajnje desnice i krajnje ljevice ostvariti velike dobitke na izborima za Europski parlament 2029., Herbst je upozorio da bi neuspjeh u suradnji dao ‘još više streljiva populistima s ljevice i desnice’, omogućujući im da nastave ostvarivati ‘lake pobjede’ u Parlamentu.
‘Ako se nepovjerenje nastavi, izbori 2029. samo će ga dodatno pojačati’, dodao je njegov kolega iz lijevog centra. ‘Potreba za međusobnim razgovorom bit će još veća.’ Rekao je da bi potencijalni sporazum mogao poslužiti kao ‘model’ za sljedeći saziv Parlamenta.
Od lipnja 2024. EPP sve češće udružuje snage sa skupinama krajnje desnice kako bi usvojio ključne zakone, među ostalim o deportacijama, smanjenju zahtjeva za izvješćivanjem poduzeća o zelenim politikama te odgodama i ublažavanju odredbi zakona o krčenju šuma. Skupina se također oslanjala na glasove krajnje desnice kako bi oblikovala dnevni red u tijelima Parlamenta koja sudjeluju u donošenju odluka.
Po uzoru na njemački model, dvojica zastupnika Europskog parlamenta rekla su da bi dvije glavne skupine trebale formalizirati suradnju i prestati se oslanjati na pregovore o svakom pojedinom zakonskom prijedlogu između pojedinačnih zastupnika.
‘Ako unutar jednog predmeta nije moguće postići kompromis, moramo ga pronaći između različitih predmeta’, rekao je Repasi. Partneri se moraju dogovoriti o ustupcima koje će jedni drugima biti ‘teško prihvatiti’. Time bi se stvorio ‘zajednički osjećaj međusobnog povjerenja'.
Kompromisi o tome koja će skupina imati glavnu riječ u različitim područjima mogli bi se unaprijed dogovoriti za više različitih predmeta, čime bi se objema stranama dao poticaj da ostanu zajedno. Dvojica zastupnika također su iznijela ideju o osnivanju novog tijela za ‘strukturu upravljanja’ koje bi usmjeravalo rješavanje sporova unutar koalicije i određivalo kojoj će skupini pripasti pojedine političke pobjede, po uzoru na koalicijski odbor između CDU-a i SPD-a u Berlinu.
'Potrebni su nam obvezujući dogovori o tome tko će preuzeti vodeću ulogu u kojem pitanju’, rekao je Herbst, koji je podržao dogovor, ali odbacio riječ ‘koalicija’, tvrdeći da ona ima različita značenja diljem EU-a. ‘Svatko mora imati određene uspjehe.’ EPP je najveća skupina i stoga mora dobiti svoj pravedan dio ‘pobjeda’, dodao je.
Hoće li se to ostvariti?
Hoće li plan Herbsta i Repasija zaživjeti ovisi o političkoj volji unutar dviju skupina — a čini se da je zasad nema mnogo.
‘Ovo nije ništa novo’, rekao je glasnogovornik čelnice S&D-a Iratxe Garcíje. ‘O tome se već pregovaralo 2024. godine'.
