|Urednik
Austrijski i domaći arheolozi na lokalitetu Begića Glavica otkrili prapovijesni ceremonijalni kompleks i kultno mjesto staro gotovo 3.000 godina.
Begića Glavica kod Travnika: Otkriveno prapovijesno svetište staro tri tisuće godina
Sustavna arheološka istraživanja na lokalitetu Begića Glavica iznad doline Lašve kod Travnika razotkrila su prapovijesni kompleks iznimne kulturne vrijednosti. Rezultati iskopavanja, koja su tijekom 2024. i 2025. godine proveli stručnjaci Austrijskog arheološkog instituta i bosanskohercegovačkih institucija, službeno su objavljeni u prestižnom znanstvenom časopisu Archaeologia Austriaca, u izdanju Austrijske akademije znanosti.
Znanstveni interes za ovo dosad nearheologizirano uzvišenje započeo je 2022. godine.
Tada su, nakon ilegalnih aktivnosti tragača s metalnim detektorima, pronađeni i Zavičajnom muzeju Travnik predani prapovijesni nalazi, stotine brončanih predmeta, uključujući pojasne kopče, ukrasne okove i fragmente lima datirane u 6. stoljeće prije Krista.
Arheološki slojevi: Ritualno zatrpavanje spaljene građevine
Najznačajnija spoznaja proizašla iz nedavnih iskapanja krije se neposredno ispod masivnog kamenog zida dugog 63 metra. Arheolozi su ondje otkrili ostatke velike spaljene građevine s pougljenjenim daskama, podnicom i jasno definiranim hodnim slojem. Na licu mjesta pronađeni su i pitosi, velike keramičke posude za skladištenje, od kojih je jedna nađena prevrnuta, dok je druga bila namjerno ukopana u zemlju.
Radiokarbonske analize (C14) potvrdile su da je objekt izgorio u razdoblju između 11. i 9. stoljeća prije Krista.
Međutim, stratigrafija terena dokazuje ključan povijesni detalj: kameni zid nije sagrađen pokraj zgarišta, već je podignut izravno preko ostataka spaljene zgrade, što upućuje na čin namjernog, ritualnog zatvaranja tog prostora.
Dokazi protiv teorije o obrambenoj utvrdi
Iako linearna kamena konstrukcija na prvi pogled asocira na obrambeni bedem, cjelokupna struktura nalaza u potpunosti odbacuje tezu o vojnom utvrđenju ili stalnom naselju. Na cijelom platou nisu pronađeni tragovi kuća, kućnih ognjišta, niti uobičajenog prapovijesnog komunalnog otpada.
Umjesto toga, unutar same konstrukcije zida otkriveni su selektivno i pažljivo položeni predmeti:
Brončani nakit: narukvice, nanogvice, ukrasne spirale te igla srednjoeuropskog podrijetla.
Oružje: slomljeni vrh koplja koji indicira ritualno žrtvovanje predmeta.
Plastika: specifična prapovijesna glinena figura s kombiniranim antropomorfnim i zoomorfnim (ljudsko-životinjskim) karakteristikama.
Poveznica s Podunavljem i logistički poduhvat
Pronađena keramika s kaneliranom i fasetiranom dekoracijom bitno se razlikuje od posuđa tipičnog za lokalne gradine u dolini Lašve. Ona izravno korespondira s Kulturom polja sa žarama, koja je u kasnom brončanom dobu dominirala Karpatskom kotlinom i Podunavljem, što svjedoči o dubokim kulturnim i trgovačkim vezama tadašnjih stanovnika Lašvanske doline s panonskim prostorom.
Dodatni dokaz da je Begića Glavica bila projekt od šireg društvenog značaja jest i podrijetlo materijala. Bijeli vapnenac od kojeg je zid sagrađen ne postoji na tom uzvišenju. Prapovijesni ljudi morali su tone ovog kamena organizirano dopremati s lokaliteta udaljenih najmanje 1,5 kilometara, što podrazumijeva koordinaciju i rad velikog broja pojedinca.
Znanstveni zaključak upućuje na to da je Begića Glavica funkcionirala kao monumentalno ceremonijalno mjesto i regionalno središte za obrede i periodična okupljanja zajednica.
Istraživanja na ovom lokalitetu se nastavljaju, a buduće kampanje trebale bi ponuditi preciznije odgovore o prapovijesnoj topografiji i duhovnom životu u unutrašnjosti Balkana.
