
Tijekom zimskih mjeseci našem organizmu vitamin D postaje važniji nego ikad, iako ga tada najteže unosimo prirodnim putem.
Razlog je jednostavan: vitamin D se u najvećoj mjeri stvara u koži pod utjecajem sunčeve svjetlosti, a zimi su dani kraći, sunce slabije, a većinu vremena provodimo u zatvorenim prostorima, potpuno zaklonjeni. Posljedica toga je pad razine vitamina D kod velikog broja ljudi, često i bez vidljivih simptoma.
Vitamin D ima ključnu ulogu u očuvanju zdravlja kostiju i zuba jer omogućava pravilnu apsorpciju kalcija i fosfora. Njegov nedostatak može dovesti do slabljenja koštane mase, bolova u kostima i mišićima te povećanog rizika od prijeloma, posebno kod starijih osoba. Međutim, njegova uloga ne završava na kostima. Vitamin D snažno utječe i na imunološki sustav, pomažući organizmu da se efikasnije brani od infekcija, što je naročito važno u sezoni prehlada i gripe.
Tijekom zime, kada su respiratorne infekcije učestalije, adekvatna razina vitamina D može doprinijeti boljoj otpornosti organizma i bržem oporavku. Također, istraživanja povezuju nisku razinu ovog vitamina s umorom, padom energije i lošijim raspoloženjem, što može dodatno pojačati osjećaj tromosti i bezvoljnosti karakterističan za zimski period.
Upravo zato zimi treba obratiti posebnu pažnju na unos vitamina D, bilo kroz ishranu bogatu ovom hranjivom materijom ili uz konsultaciju s doktorom putem suplemenata. Održavanje optimalne razine vitamina D pomaže tijelu da ostane snažno, otpornije i u boljoj ravnoteži tijekom najhladnijeg dijela godine.
Najbogatiji prirodni izvori vitamina D su masne ribe poput lososa, skuše, sardine i tune, koje se preporučuju nekoliko puta tjedno jer osim vitamina D sadrže i zdrave omega-3 masne kiseline.
Iako se vitamin D može unijeti hranom, često je teško dostići preporučene dnevne količine samo putem ishrane, posebno zimi. Zbog toga se u praksi često kombiniraju pravilna ishrana i suplementacija, uz prethodni savjet doktora ili farmaceuta, kako bi se osigurao optimalan unos i očuvalo opće zdravlje.
Izvor: klix.ba

PFAS, poznate kao „vječne kemikalije”, posljednjih su godina postale jedna od glavnih tema kada se govori o zagađenju okoliša i kvaliteti pitke vode. Riječ je o sintetičkim kemikalijama koje se desetljećima koriste u proizvodima otpornima na vodu, masnoću i visoke temperature.
22. svi 2026.
Pročitaj više
Iako mnogi zdravlje procjenjuju isključivo prema nalazima liječnika ili broju kilograma, stručnjaci upozoravaju da tijelo svakodnevno šalje brojne signale koji mogu otkriti da smo zdraviji nego što mislimo.
18. svi 2026.
Pročitaj više
Prehlada često počinje grebanjem u grlu, umorom i začepljenim nosom. Iako mnogi odmah posegnu za lijekovima, stručnjaci podsjećaju da i priroda nudi brojne sastojke koji mogu pomoći organizmu u borbi protiv blažih infekcija i jačanju imuniteta.
16. svi 2026.
Pročitaj više
Visoki krvni tlak često se naziva „tihim ubojicom” jer dugo može prolaziti bez simptoma, a pritom povećava rizik od srčanog i moždanog udara te zatajenja srca.
11. svi 2026.
Pročitaj više