Usvojena rezolucija o BiH, Vijeće Europe pohvalilo vladu RS-a

Vijeće Europe usvojilo je Rezoluciju o Bosni i Hercegovini koja sadrži 10 točaka i navodi političku situaciju te predstojeće zadatke. U priloženom izvješću ističu se potrebne reforme, s naglaskom na Ustav Bosne i Hercegovine i Izborni zakon. Izvjestitelji Odbora za praćenje, Zsolt Németh iz Mađarske i Pablo Hispán iz Španjolske, također su podnijeli izvješće pod nazivom “Funkcioniranje demokratskih institucija u Bosni i Hercegovini”.

Prijedlog rezolucije koji su podnijeli usvojen je nakon rasprave, budući da su sve zastupničke skupine podržale dokument. Protiv je bila samo Dunja Simonović Bratić iz Srbije.

1. Bosna i Hercegovina pristupila je Vijeću Europe 24. travnja 2002. godine. Sukladno tome, preuzela je i obvezala se na niz specifičnih obveza utvrđenih u Mišljenju br. 234 (2002.) Parlamentarne skupštine.
2. Podsjećajući na svoju Rezoluciju 2574 (2024), Skupština ponovno izražava svoju punu podršku državi Bosni i Hercegovini i svim njezinim građanima te poziva sve države članice Vijeća Europe da poštuju ustavni i pravni poredak, suverenitet i teritorijalni integritet zemlje.
3. Skupština izražava zabrinutost zbog nedavnih događaja u Bosni i Hercegovini, obilježenih napadima na državu, vladavinu prava i institucije uspostavljene nakon Općeg okvirnog sporazuma za mir. Međutim, postoji razlog za nadu u svjetlu nedavnih odluka koje su ublažile neke od tih zabrinutosti.
4. Dana 6. kolovoza 2025., nakon presude Prvostupanjskog suda Bosne i Hercegovine kojom je tadašnji predsjednik Republike Srpske, g. Milorad Dodik, osuđen na godinu dana zatvora (kasnije preinačenu u novčanu kaznu) i šestogodišnju zabranu obnašanja javne dužnosti zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika, Središnje izborno povjerenstvo poništilo je mandat g. Dodika. Kao rezultat toga, prijevremeni izbori za predsjednika Republike Srpske održani su 23. studenog 2025.
5. Skupština primjećuje da su, prema izjavi promatračke misije Kongresa lokalnih i regionalnih vlasti Vijeća Europe, prijevremeni predsjednički izbori “općenito bili dobro organizirani unatoč nekim nepravilnostima”, posebno u pogledu tajnosti glasovanja. Skupština primjećuje da se pravni okvir, izmijenjen u ožujku 2024. radi poboljšanja integriteta i transparentnosti izbornog procesa, postupno provodi. Skupština pozdravlja činjenicu da bi ove reforme trebale uskladiti izborno zakonodavstvo s europskim standardima, a posebno s preporukama Ureda za demokratske institucije i ljudska prava Organizacije za sigurnost i suradnju u Europi (OESS/ODIHR), Skupine država protiv korupcije (GRECO) i Europske komisije za demokraciju kroz pravo (Venecijanska komisija).
6. Skupština također sa zadovoljstvom primjećuje da su vlasti Republike Srpske poništile entitetske zakone usvojene od 2023. do 2025. godine, koje je Ustavni sud Bosne i Hercegovine proglasio neustavnima, uključujući poseban izborni zakon za Republiku Srpsku; zakone o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcioniranje javnih tijela; o neprovođenju odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine; o zabrani djelovanja “izvanustavnih institucija Bosne i Hercegovine” u Republici Srpskoj; izmjene i dopune Kaznenog zakona Republike Srpske; te zakon o osnivanju posebnog Visokog sudskog i tužiteljskog vijeća za ovaj entitet.
7. Skupština ponavlja obvezu Bosne i Hercegovine, preuzetu prilikom pristupanja, da preispita svoje izborno zakonodavstvo u svjetlu standarda Vijeća Europe, uz pomoć Europske komisije za demokraciju kroz pravo (Venecijanska komisija), te da ga po potrebi izmijeni. Skupština podsjeća na potrebu za ustavnom reformom u Bosni i Hercegovini kako bi se provela presuda u predmetu Sejdić i Finci protiv Bosne i Hercegovine te prima na znanje presudu Velikog vijeća Europskog suda za ljudska prava u predmetu Kovačević protiv Bosne i Hercegovine. U tom kontekstu, Skupština pozdravlja osnivanje radneskupine za pripremu amandmana na Ustav Bosne i Hercegovine i nacrta Zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine. Skupština poziva političke stranke da postignu dogovor o tim amandmanima kako bi se ustavni i zakonodavni okvir uskladio sa zahtjevima Europske konvencije o ljudskim pravima.
8. Skupština poziva političke stranke da usvoje paket reformi koje bi poboljšale funkcionalnost državnih institucija i pronašle održivo rješenje za pitanje državne imovine. Skupština napominje da bi takve reforme mogle predstavljati napredak prema ispunjavanju ciljeva i uvjeta potrebnih za zatvaranje Ureda visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu.
9. Skupština poziva Predsjedništvo Bosne i Hercegovine da, u skladu sa zahtjevima pravičnosti i transparentnosti, dovrši postupak izbora suca Europskog suda za ljudska prava u ime Bosne i Hercegovine te da Skupštini, bez daljnjeg odgađanja, dostavi popis od tri kvalificirana kandidata.
10. Skupština potiče vlasti Bosne i Hercegovine da nastave suradnju s Vijećem Europe, posebno s Venecijanskom komisijom, te da koriste njezino stručno znanje u procesu izborne i ustavne reforme. Skupština odlučuje pratiti daljnji razvoj događaja u okviru svog postupka praćenja.

Rezolucija sadrži i obrazloženje, odnosno, izvještaj Németha i Hispána, koji oštro kritikuju Milorada Dodika, ali postoje i sporni dijelovi, koji se odnose na izmjene zakona za izbor članova Predsjedništva BiH. U tom smislu, izvještaj zaključuje:

“Pitanje Izbornog zakona, posebno u vezi sa Predsjedništvom Republike, predugo je predstavljalo kamen spoticanja između hrvatske i bošnjačke zajednice u Federaciji. Mora se pronaći rješenje kako bi se umanjilo nepovjerenje”, navodi se.

Iako izvještaj jasno ukazuje na Dodika kao krivca za krizu u Bosni i Hercegovini, u jednom njenom dijelu se naglašava da kriza nije bila sigurnosna.

Takva procjena novinara umanjuje stvarnu situaciju u BiH, s obzirom na to da je Dodik mjesecima prijetio oružanim napadom ako se državna policijska vlast (SIPA) usudi uhititi ga po tjeralici koja je trenutno bila na listi. Takvo ponašanje predstavlja sigurnosnu krizu, a ne samo političku, kako se tvrdi u izvješću.

Takva ocjena izvjestilaca predstavlja umanjivanje stvarne situacije u BiH, s obzirom na to da je Dodik mjesecima prijetio oružanim napadom ukoliko se državni policijski organ (SIPA) usudi da ga uhapsi zbog potjernice na kojoj se u tom trenutku našao. Takvo ponašanje predstavlja sigurnosnu, a ne samo političku krizu, kako tvrde

U zaključku izvještaja se naglašava i to da je značajna institucionalna promjena u BiH i dalje potrebna.

“S obzirom na nedostatak povjerenja, smatramo da radikalna transformacija institucija Bosne i Hercegovine ostaje dugoročni cilj. Preduslovi za potpunu reformu Ustava danas ne postoje u stvarnosti Bosne i Hercegovine. Ipak, institucionalni okvir više ne može ostati nepromijenjen, jer status quo ne doprinosi poboljšanju situacije”, navodi se.

izvor: Slobodna Bosna