Najava izmjena zakona, koje se temelje na entitetskoj rezoluciji o osudi i zabrani promovisanja simbola fašističkih ideologija i NDH, ali i onih povezanih s Armijom RBiH, pokrenula je svesaveznu lavinu optužbi prema Banja Luci.
Sarajevske političke elite pokrenule su snažnu političku inicijativu, zatraživši hitnu međunarodnu reakciju na poteze Milorada Dodika i aktualne vlasti u Republici Srpskoj.
Prvi je oštro reagirao Slaven Kovačević, savjetnik člana Predsjedništva BiH, ocijenivši da bi zabrana predstavljala udar na mir i Ustav BiH, te izravan napad na ustavnopravni poredak zemlje.
„Zastava Republike BiH nije simbol podjele, ona je simbol obrane zakonite države i njezinih građana, koji su zajedno ginuli za slobodu. Kao nekadašnji pripadnik Armije RBiH i kao građanin, najoštrije osuđujem prijedlog izmjena Kaznenog zakona RS-a. Jedini cilj je ponižavanje žrtava i veterana koji su branili ustavni poredak od agresije“, poručio je Kovačević, nazivajući potez Vlade RS-a isključivo političkim činom s ciljem destabilizacije zemlje.
Ubrzo se žestokim priopćenjem oglasila i Stranka demokratske akcije (SDA), najavljujući hitnu apelaciju prema Ustavnom sudu BiH ukoliko zakon prođe Narodnu skupštinu RS-a.
Iz SDA su žestoko napali aktualnu vlast predvođenu Miloradom Dodikom, optužujući je da nastavlja politiku ratnog rukovodstva RS-a i da svjesno provodi sustavnu diskriminaciju i pritisak na Bošnjake. Posebno su se obrušili na pokušaje izjednačavanja s ustaškim režimom:
„Odbacujemo bilo kakve pokušaje poistovjećivanja Armije RBiH s ustaškim režimom NDH. Armija RBiH je bila legalna oružana sila međunarodno priznate države čije vojno i političko rukovodstvo nije presuđeno za udruženi zločinački pothvat, genocid i zločine protiv čovječnosti“, navode iz SDA. Stranka je uputila i paničan poziv Vijeću za provedbu mira (PIC) i OHR-u, tražeći da visoki predstavnik reagira i sporni akt stavi izvan snage i prije nego što uđe u skupštinsku proceduru.
Na istom valu teških optužbi našla se i Naša stranka, poručujući kako izjednačavanje državnih simbola Republike Bosne i Hercegovine s ustaštvom smatraju opasnim napadom na povijesnu istinu i dostojanstvo branitelja.
„Nećemo pristati na kriminalizaciju patriotizma i nećemo šutjeti pred pokušajima da se zakonom zabrani sjećanje na obranu Bosne i Hercegovine. Povijest se ne može izbrisati zakonom. Istina se neće poslati u zatvor“, naveli su iz Naše stranke, optužujući vladajući SNSD da namjerno šokira javnost, skreće medijsku pozornost i koristi "lažni patriotizam" za destabilizaciju društva, podsjećajući da je svako kaznenopravno gonjenje po ovoj osnovi neustavno.
Reakcije političkog Sarajeva na događaje u Republici Srpskoj još su jednom otvorile pitanje dosljednosti u tumačenju ustavnih prava i prava na korištenje nacionalnih simbola u Bosni i Hercegovini. Dok se od međunarodne zajednice traži zaštita prava na isticanje simbola i poštivanje ustavnog poretka u Banjoj Luci, postavlja se pitanje primjenjuju li se isti standardi i u drugim dijelovima zemlje.
Naime, dio političkih predstavnika koji danas upozoravaju na potrebu zaštite ljiljana i upućuju apele međunarodnim institucijama, istodobno je godinama osporavao ili problematizirao javno isticanje službenih i ustavno priznatih simbola hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini, osobito u kantonima u kojima imaju političku većinu te u nacionalno mješovitim sredinama poput Središnje Bosne.
Takav pristup ponovno otvara raspravu o tome mogu li se ustavna prava i načelo jednakosti primjenjivati selektivno. Ako pravo na nacionalne simbole proizlazi iz Ustava i zakona Bosne i Hercegovine, ono bi trebalo vrijediti jednako za sve konstitutivne narode, neovisno o političkom ili teritorijalnom kontekstu.
