
Uskrsni ponedjeljak također označava početak Bijelog tjedna, tjedna koji slijedi nakon Uskrsa, a koji je obilježen posebnim slavljem i radosti
Uskrsni ponedjeljak, iz svjetovne perspektive, predstavlja nastavak odmora i uživanja nakon blagdana Uskrsa, te označava dan prije povratka na posao u skraćeni radni tjedan. No, iz religijske perspektive, ovaj dan ima dublje značenje, simbolizirajući dan nakon Isusovog Uskrsnuća.
Kršćani diljem svijeta obilježavaju Uskrsni ponedjeljak kao dan kada se prisjećaju puta uskrslog Isusa Krista u Emaus s dvojicom učenika. Ova priča, zabilježena u Evanđelju, podsjeća vjernike na prisutnost Boga u njihovim životima te na Njegovu neprestanu podršku.
Evanđelist Luka piše da je Emaus udaljen 60 stadija od Jeruzalema. To je oko 11 kilometara sjeverno od Jeruzalema. Putem su učenici raspravljali o događajima u Jeruzalemu. Jedan od ta dva učenika zvao se Kleofa, a drugom nije poznato ime. Dok su razgovarali pridružio im se Isus, no oni ga nisu prepoznali.
Nakon što su ispričali kako je Isus poučavao narod, imali su velika očekivanja od njega, ali je bio osuđen na smrt, razapet i umro, dvojica učenika su zbunjeno razmišljala o izvještajima nekih žena koje su našle prazan grob i čule od anđela da je Isus živ. Isus im je tada odgovorio: “O bezumni i srca spora da vjerujete što su proroci navijestili! Nije li trebao da Krist sve to pretrpi te uđe u svoju slavu?” (Luka 24, 25-26).
Nakon toga, Isus je detaljno objasnio učenicima što su proroci navijestili o njemu, uključujući i njegovu muku i smrt, te da je trebao pretrpjeti te patnje kako bi ušao u slavu Božju. Učenici su rado pamtili pozitivna proroštva, ali su izbjegavali proroštva o Isusovoj muci i smrti, nadajući se da će on uspostaviti zemaljsko kraljevstvo i osloboditi Židove od rimskih okupatora. Međutim, Isus je
navijestio Božje kraljevstvo umjesto zemaljskog, pokazujući da je zaista obećani Mesija.
Dok su razgovarali, Isus i dvojica učenika stigli su do Emausa. Isus je namjeravao nastaviti dalje, ali su ga učenici zamolili da ostane s njima jer se večer bližila kraju. Dok su zajedno sjedili za stolom, Isus je uzeo kruh, blagoslovio ga, razlomio i pružio im. Tada su ga prepoznali, ali je Isus odjednom nestao iz njihovog vida.
Uzbuđeni i puni vjere, učenici su odmah krenuli natrag u Jeruzalem i pronašli apostole kako bi im ispričali svoje iskustvo. Apostoli su već znali da je Isus uskrsnuo, jer im se već ukazao, kao i pobožnim ženama i svetom Petru. Kleofa i drugi učenik podijelili su s apostolima kako su prepoznali Isusa u lomljenju kruha te kako je iznenada
nestao, potvrđujući time da je Isus doista uskrsnuo.
Uskrs je početak uskrsnog vremena koje traje čak 50 dana, sve do blagdana Duhova. Prvi tjedan tog razdoblja zove se Bijeli tjedan, a ime potječe iz ranokršćanske prakse kada su novokrštenici nosili bijele haljine kao simbol čistoće i novog života u Kristu (sve do 19. stoljeća cijeli se tjedan nakon Uskrsa slavio i bio poznat kao Bijeli tjedan). Uskrsni ponedjeljak, u tom duhu, označava nastavak radosti i nade koja proizlazi iz Kristova uskrsnuća. Inače, Uskrs je jedini blagdan koji ima svoje produljeno slavlje pa Uskrsni ponedjeljak u pravo stoga u narodu često zovu i drugi dan Uskrsa.
Uskrsni ponedjeljak službeni je blagdan i neradni dan u Hrvatskoj, ali i u brojnim drugim državama, među kojima su Njemačka, Austrija, Poljska, Slovačka, Novi Zeland, Kanada i dijelovi Afrike. Tradicionalni običaji uključuju obilazak prijatelja i rodbine te hodočašćenje u marijanska svetišta. Osim toga, u nekim kulturama poput Poljske, Češke i Slovačke, mladići tradicionalno prskaju djevojke svetom vodom kao dio običaja ovog dana.
Na Mali Uskrs, koji slijedi tjedan dana nakon Uskrsa (ove godine za katoličke vjernike to je 12. travnja) zove se, primjerice, i Bijela nedjelja, a u Hercegovini su toga dana u brojnim župama prve svete pričesti. Postoji i običaj da se jaja, bojena za Uskrs, sačuvaju sve do Malog Uskrsa.

Srećko Stipović donosi još jednu priču, ovoga puta iz Podstinja, malenog sela pored Travnika gdje su nekada dječiji smijeh i zvukovi seoskog života bili svakodnevnica a danas se u njemu ponovo budi nada. Glavni lik nove Srećkove priče je Pero Jurčević, čovjek koji je život izgradio daleko od rodnog kraja ali ga nikada nije zaboravio, a koji je prodao kuću u Njemačkoj i sav novac uložio u svoj rodni kraj.
15. tra 2026.
Pročitaj više
Tisuće cvjetova iz Nizozemska i ove su godine dopremljene u Vatikan, gdje su ukrasile Trg svetog Petra u sklopu uskrsne tradicije duge četiri desetljeća.
6. tra 2026.
Pročitaj više
Velika subota nas uči vjerovati kad se čini da je sve izgubljeno. Uči nas čekati Uskrs, ne samo kalendarski, nego i onaj u nama. Jer i mi često živimo svoje Velike subote, između pada i uskrsnuća.
4. tra 2026.
Pročitaj više
Veliki petak jedan je od najsvetijih, najozbiljnijih i najdubljih dana u cijeloj liturgijskoj godini Katoličke Crkve.
3. tra 2026.
Pročitaj više