Srbi: Zatvaranje OHR-a i ukidanje bonskih ovlasti
Bošnjaci: OHR će nastaviti rad s punim bonnskim ovlastima
Hrvati: Preseljenje OHR-a u Bruxelles s ograničenim ovlastima
Potpuno različiti stavovi
Srbi su za njegovo zatvaranje, Bošnjaci su za intenzivniji rad OHR-a i visokog predstavnika te nastavak sadašnjeg stanja, a Hrvati su za to da OHR ode iz BiH, ali ne i da ga zatvori, već da nastavi s radom u Bruxellesu.
Usput, priča o budućnosti OHR-a dospjela je u fokus javnosti nakon što je Christian Schmidt najavio da napušta Bosnu i Hercegovinu, a ime novog "visokog predstavnika" moglo bi biti poznato već početkom lipnja. Šmitov odlazak bio je povod za razmjenu političkih stavova o tome treba li i koliko OHR Bosni i Hercegovini. Kao što se i očekivalo, ti stavovi su potpuno različiti.
„Ured OHR-a je nepotrebna, suvišna, zastarjela i štetna institucija, te je stoga logično da Narodna skupština Republike Srpske usvoji Deklaraciju o zatvaranju OHR-a. Vidjet ćemo što će se dalje događati, ali ono što znamo jest da su započele velike intervencije kada je u pitanju redefiniranje pozicije OHR-a, kao i obračun s bonskim ovlastima. Vrijeme za redefiniranje je došlo, a krajnji cilj je ukidanje pozicije visokog predstavnika i OHR-a u BiH“, rekla je Željka Cvijanović, članica Predsjedništva BiH iz Republike Srpske, dodajući da je sve što je OHR učinio nezakonito.
Deklaracija Narodne skupštine RS
U Republici Srpskoj se danima govori o zatvaranju OHR-a, a Narodna skupština Republike Srpske usvojila je deklaraciju o tom pitanju, koju su podržale najveće stranke, i na vlasti i u oporbi.
Međutim, čak i u Republici Srpskoj svjesni su da visoki predstavnik i OHR neće tek tako otići iz BIH, te zbog toga predlažu da mu se mandat ograniči na dvije godine.
Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a, nakon sastanka s ruskim dužnosnicima u Moskvi izjavio je da zahtijeva da se novi visoki predstavnik imenuje na ograničeni mandat od maksimalno dvije godine, nakon čega bi pozicija visokog predstavnika trebala biti ukinuta.
S druge strane, za Bošnjake je to sasvim druga priča. Predstavnici bošnjačkih političkih stranaka u BiH nedavno su potpisali Memorandum o zaštiti i jačanju ustavnog poretka BiH, očuvanju njezine državnosti i nastavku euroatlantskog puta BiH.
"Visoki predstavnik treba što prije biti imenovan. Podržavamo da to uradi Vijeće za implementaciju mira (PIC) te da visoki predstavnik ostane prisutan u BiH sa njegovim punim bonskim ovlaštenjima, sve dok se ne realizuje program i uslovi iz Programa 5+2", rekao je nedavno Denis Zvizdić, zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkog doma.
Za razliku od Bošnjaka, Srbi i Republika Srpska, barem donedavno, bili su protiv toga da visokog predstavnika imenuje PIC, insistirajući na tome da on mora proći Savjet bezbjednosti UN-a.
Stav Hrvata
Kada je riječ o Hrvatima, oni su za to da OHR treba izmjestiti iz Bosne i Hercegovine kako bi veću ulogu preuzeli domaći političari i zvaničnici.
"Ja bih volio da novi visoki predstavnik bude čak izmješten u briselske prostore. Ako naš put ide tim pravcem, zašto to ne uraditi. On treba imati ograničen kapacitet u ovlaštenjima i biti zaštitni mehanizam za dejtonsku Bosnu i Hercegovinu. Sve ostalo moramo biti u stanju sami rješavati", rekao je nedavno Dragan Čović, zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH i predsjednik HDZ-a.
Zasjedanje PIC-a
Podsjećanja radi, nakon Schmidtive ostavke bilo je govora o tome da će novi visoki predstavnik biti imenovan već na zasjedanju PIC-a početkom juna, ali još nije izvjesno da će se to dogoditi. Tačnije, sjednica će biti održana, ali imenovanje novog visokog predstavnika još je pod znakom pitanja, jer u medijima se spekuliše da ključne zemlje još nisu postigle saglasnost o imenu.
