Ključna promjena paradigme u EU dogodila se nakon usvajanja britansko-njemačke agende 2015. godine, kada je fokus s ove odluke prebačen na gospodarstvo i jačanje institucionalnog okvira BiH. Vjerovalo se da će u boljem ekonomskom okruženju i uz bolje i učinkovitije funkcioniranje države, kao posljedica ispunjavanja europskih obveza, na red doći slučaj "Sejdić i Finci" i skupina drugih povezanih presuda donesenih nakon ove odluke. Međutim, to se nije dogodilo, a ekonomske i institucionalne reforme nisu postigle svoje rezultate, posebno nakon neuspjeha BiH u provedbi uvjeta iz Reformske agende.
Iako postoje neformalna obećanja da će nakon listopadskih izbora ovo pitanje ponovno biti na dnevnom redu i da će se opći izbori 2030. godine provesti u skladu s odlukom "Sejdić i Finci", još uvijek nema konkretnih koraka koji vode u tom smjeru.
"Ne možemo se pridružiti EU bez provedbe odluke"
Jakov Finci, jedan od dvojice apelanata, ističe da je čekao 17 godina, pa mu neće biti teško čekati 21 godinu ako to znači da će se odluka konačno provesti, a on, kao građanin Bosne i Hercegovine, moći kandidirati za najvišu državnu dužnost.
„Uvijek kažem da ne možemo postati članica EU dok se to ne učini. Dakle, ako ništa drugo, morat ćemo provesti ovu odluku prije nego što možemo postati članica“, rekao je.
Na pitanje vjeruje li da će se Bosna i Hercegovina pridružiti EU, te da bi se, prema njegovim tvrdnjama, ta odluka provela, Finci kaže da to tek treba vidjeti.
„Ne znam koliko naši političari još uvijek misle da je realno da će Bosna ući u EU i koliko se za to bore. I očito je da su ljudi, kad god se to pitanje pokrene, uvijek uglavnom za ulazak u EU. Čini se da samo političari o tome drugačije razmišljaju, jer se tako osjećaju ugodnije, mogu donositi odluke koje žele“, ističe.
Kako naglašava, više ga brine činjenica da se odgađaju europski zakoni jer bez tih reformi, kako kaže, ni ostali uvjeti nemaju smisla.
„Pogledajte odluke koje se ne donose, poput ovog odgađanja usvajanja Plana rasta, što ovu zemlju košta stotine milijuna eura. Ali mi smo zemlja koja najviše zaostaje i opet ćemo ostati na repu Zapadnog Balkana dok se prepiremo tko će glasati, a tko se može kandidirati. I ne gubim nadu da će jednog dana, kako kažu, ova zemlja ipak trijumfirati“, naglasio je za „Nezavisne“.
Europska komisija upozorava na obveze
Iako je odluka "Sejdić i Finci" nestala iz vokabulara europskih diplomata, ona nije iz europskih izvješća, koja nas redovito podsjećaju na neispunjene obveze.
U najnovijem izvješću o napretku Europske komisije krajem prošle godine naglašeno je da se pripadnici nacionalnih manjina i građani koji se ne izjašnjavaju kao pripadnici konstitutivnih naroda i dalje ne mogu kandidirati za Predsjedništvo Bosne i Hercegovine i Dom naroda, što, kako je naglašeno, predstavlja kršenje prakse Europskog suda za ljudska prava u slučaju "Sejdić i Finci", sve dok se ne usvoje ustavne reforme koje će osigurati političku jednakost i zabranu diskriminacije svih građana.
„Zemlja hitno treba usvojiti ustavne i izborne reforme kako bi svim građanima omogućila učinkovito ostvarivanje svojih političkih prava, posebno usklađivanjem svog Ustava s jurisprudencijom Europskog suda za ljudska prava u slučaju 'Sejdić i Finci', kao i provedbom relevantnih odluka Ustavnog suda“, navedeno je, uz izričitu naznaku da je za to potreban amandman na Ustav.
Prije gotovo godinu dana, visoki europski dužnosnik nam je u neformalnom razgovoru rekao da kada BIH započne aktivne pregovore, onda će se sva ta pitanja morati riješiti, jer nema načina da pregovori napreduju bez toga, tim više što su pravna pitanja i pitanja temeljnih prava, kako nam je rečeno, stavljena u prvi plan pregovaračkog procesa.
Ako se ovo shvati ozbiljno, pod pretpostavkom da će sljedeći saziv na državnoj razini započeti pregovore, gotovo je sigurno da će opći izbori nakon ovih biti prvi na kojima će se nacionalno neopredijeljeni i manjine moći kandidirati za člana Predsjedništva.
