Riječ je o sjednici održanoj 30. lipnja, a sporni dio odnosi se na glasanje o točkama dnevnog reda, koje su formalno usvojene bez obzira na to što je osam delegata tijekom glasanja bilo registrirano kao "neprisutno".
Riječ je o delegatima Kemalu Ademoviću, Šefiku Džaferoviću, Dženanu Đonlagiću, Safetu Softiću, Džemalu Smajiću, Zlatku Miletiću, Nenadu Vukoviću i Želimiru Neškoviću. Iako su Nešković i Vuković dio ove grupe, prema informacijama do kojih je došao Klix.ba, oni nisu potpisali ovaj apel.
Prije glasanja o prvoj točki dnevnog reda, vodila se ozbiljna rasprava između predsjedavajućeg Doma naroda, Dragana Čovića, s jedne strane, i osam delegata s druge strane, uzrokovana Čovićevom odlukom da zanemari Poslovnik i ne dopusti raspravu o dnevnom redu.
Iako je ova grupa tražila nekoliko izmjena dnevnog reda, uključujući inicijativu za smjenu Čovića iz Kolegija Doma naroda, predsjednik HDZ-a ju je ignorirao i nastavio s raspravom o prvoj točki dnevnog reda.
Sukob je rezultirao time da su delegati ostali na sjednici, ali su isključeni iz elektroničkog sustava za glasanje. Kao rezultat toga, sustav je pokazao da ti delegati, iako fizički prisutni u prostoriji, nisu bili prisutni.
Budući da ova skupina uključuje sve delegate iz Bošnjačkog kluba, sustav je zabilježio da nema kvoruma, što je Čović ignorirao i nastavio glasati o točkama dnevnog reda.
Na kraju je većina od 85 točaka dnevnog reda usvojena, a neke odluke su naknadno objavljene u Službenom glasniku BiH.
Međutim, s obzirom na to da formalno delegati iz Kluba Bošnjaka nisu bili prisutni, upitno je je li Čović uopće imao pravo nastaviti sa sjednicom jer službeno nije bilo kvoruma.
Situacija se mogla izbjeći da je Čović zatražio glasovanje glasačkim listićem ili dizanjem ruke, u skladu s člankom 79. Poslovnika Doma naroda. Za to mu je bila potrebna podrška trećine delegata u Domu naroda, bez obzira iz koje stranke dolaze, što SNSD i HDZ sa svojih šest delegata svakako imaju.
Da je Čović zatražio i dobio glasanje putem glasačkog listića, te s obzirom na to da je formalno svih 15 delegata bilo u dvorani, glasovi onih koji su se prethodno isključili iz elektroničkog sustava bili bi zabilježeni kao "suzdržani", kvorum bi bio postignut, a jedini način za prekid sjednice bio bi da je fizički napuste.
Kako apelanti objašnjavaju, sve odluke donesene na 21. sjednici Doma naroda usvojene su suprotno Ustavu BiH, odnosno odredbi koja određuje uvjete za kvorum na sjednicama ove institucije.
Po primitku ove apelacije, Ustavni sud BiH će prvenstveno odlučiti hoće li je razmatrati, a ako je prihvate, moguća opcija je poništenje sjednice, čime bi se poništile i sve odluke donesene na toj sjednici.
