Aktuelni član Predsjedništva BiH iz reda bošnjačkog naroda je Denis Bećirović, kandidat SDA Bakir Izetbegović, kandidat Stranke za BiH Semir Efendić, koji je i načelnik Općine Novi Grad, te Šuhret Fazlić, bivši gradonačelnik Bihaća.
Druga pozicija koja se bira s teritorije FBiH, član Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda, pripast će jednom od troje kandidata: Darijani Filipović iz HDZ-a, Slavenu Kovačeviću kao kandidatu Demokratske fronte (DF) ili Zdenku Lučiću, koji ima podršku "Petorke", odnosno HDZ-a 1990, Hrvatske republikanske stranke (HRS), Hrvatskog nacionalnog pomaka (HNP), Hrvatskog demokratskog saveza (HDS) i Hrvatske seljačke stranke (HSS).
Opet tuča Izetbegovića i Bećirovića, Efendić kao "nepoznat" u jednadžbi
Dva kandidata koji su prije četiri godine dobili najviše glasova ponovno ulaze u bitku za člana Predsjedništva iz reda bošnjačkog naroda.
Bećirović je na Općim izborima 2022. godine osvojio 330.238 glasova i mandat koji mu uskoro završava. S druge strane, Izetbegović je osvojio 214.412 glasova i nije se uspio vratiti u Predsjedništvo, gdje je bio od 2010. do 2018. godine.
Prije četiri godine, Mirsad Hadžikadić bio je kandidat za ovu poziciju, osvojivši 30.968 glasova. Vjerojatno se više neće kandidirati za ovu poziciju.
Efendić, s druge strane, još nije sudjelovao na izborima koji su uključivali državnu razinu, a stranka koju vodi na prethodnim je izborima podržala Željka Komšića (DF), hrvatskog kandidata.
Kada pogledamo rezultate po strankama iz kojih dolaze ovi kandidati, možemo vidjeti da je SDA, kao jedna stranka, imala najbolji rezultat prije četiri godine.
Na izborima za Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH 2022. godine, koji se također održavaju na cijelom teritoriju Federacije Bosne i Hercegovine, SDA je imala 243.415 glasova, a kada se pogleda broj birača za Bakira Izetbegovića, jasno je da je nešto manje od 30.000 ljudi glasalo za SDA, ali ne i za njenog predsjednika.
Što se tiče Bećirovića, on formalno dolazi iz SDP-a, ali je na prošlim izborima imao podršku ukupno 11 stranaka. Sada ima podršku 14 stranaka. Njegova stranka je prije četiri godine na izborima za Zastupnički dom Parlamenta BiH imala 129.500 glasova.
Međutim, ostale stranke koje su ga podržavale (NiP, Naša stranka, NES, ZNG, BPS, PDA, POMAK, SBB, BHI-KF i SPU) značajno su doprinijele njegovoj pobjedi.
Ove stranke osvojile su ukupno 232.881 glas, što je, zajedno s rezultatom SDP-a, značilo da su stranke koje su podržale Bećirovića osvojile 362.381 glas, odnosno 32.000 više nego što je glasalo za zajedničkog kandidata.
Stranka za BiH, koja će sada imati svog kandidata, na prethodnim općim izborima za članove Zastupničkog doma Parlamenta BiH imala je ukupno 26.480 glasova, ali nije imala kandidata u Predsjedništvu BiH.
Šuhret Fazlić također nije sudjelovao na izborima kao kandidat na državnoj razini, kao ni njegova stranka POMAK, koja do sada nije imala kandidata za Predsjedništvo BIH.
Bitka za Predsjedništvo BiH bez Komšića
Što se tiče utrke za drugog člana Predsjedništva BiH koji se bira na teritoriji Federacije BiH, ove godine kandidat neće biti pobjednik prethodnih izbora Željko Komšić.
Na prethodnim izborima osvojio je 227.540 glasova, dok je njegov DF osvojio 101.715 glasova na državnoj razini. Dakle, veliki broj glasova Komšić je dobio od birača koji su na državnoj razini dali povjerenje drugim strankama.
Što se tiče njegove protukandidatkinje, Borjane Krišto, ona je osvojila 180.255 glasova, dok je njezina stranka HDZ osvojila 137.340 glasova za Zastupnički dom BiH.
U tom kontekstu treba reći da su Krišto i Komšić bili jedini kandidati iz reda hrvatskog naroda, dok će ove godine i opozicione stranke s hrvatskim predznakom imati svog kandidata.
Kandidatkinja HDZ-a ove godine je Darijana Filipović, koja se prethodno nije kandidirala za Predsjedništvo BiH, a kao kandidatkinja za Parlamentarnu skupštinu BiH 2022. godine dobila je 24.653 glasa.
Kandidat DF-a Slaven Kovačević također se nije kandidirao na izborima koji uključuju državnu razinu, niti na razini Federacije BIH. Prethodno je bio općinski i gradski vijećnik u Sarajevu.
Kandidat "Petorke" Zdenko Lučić nije prethodno sudjelovao u izbornim utrkama, a stranke koje su ga podržale osvojile su 36.477 glasova na Općim izborima 2022. na razini Zastupničkog doma PS BiH.
Ovdje treba uzeti u obzir da su neke stranke koje podržavaju Lučića na prethodnim izborima bile u predizbornoj koaliciji s HDZ-om, te da je HNP na razini Federacije, odnosno za Zastupnički dom Federalnog parlamenta, dobio 5.351 glas.
Adnan Huskić: SDA je propustila šansu
Međutim, iako brojke iz 2022. godine daju dobru osnovu, situacija se značajno promijenila u prethodne četiri godine. Pri tome, kandidati Efendić, Kovačević i Lučić su nepoznanice u smislu svog izbornog potencijala i glasova koje bi mogli prikupiti.
Isto tako, veća ili niža izlaznost može značajno utjecati na ishod, a glasovi za stranke, kao što sugeriraju podaci za Izetbegovića i Bećirovića iz 2022., ne moraju se nužno u potpunosti pripisati kandidatima koji dolaze iz tih stranaka ili skupina.
Politički analitičar Adnan Huskić u izjavi za Klix.ba komentirao je predstojeće izbore za članove Predsjedništva BiH, koji se biraju s teritorija Federacije Bosne i Hercegovine.
Na početku je izjavio da su dva ključna kandidata za člana iz bošnjačkog naroda Bećirović i Izetbegović.
"Mislim da je, barem kada je riječ o prethodnim godinama, Bećirović uradio posao koji je za većinu građana bio vidljiv. I sam je bio dosta prisutan u medijima. Mislim da je na taj način čak i kod onih koji su imali određenu skepsu zbog stranke iz koje dolazi, kao član SDP-a, uspio otkloniti brojne sumnje koje su postojale, posebno među biračima koji su tradicionalno bili naslonjeni na SDA ili na stranke koje se nalaze na drugoj strani političkog spektra", rekao je Huskić.
Nadalje je komentirao Izetbegovićevu kandidaturu, kroz prizmu prethodnog mandata koji je SDA provela kao oporba.
„Izetbegovićev problem je što u ovom razdoblju, dok nije bila dio vlasti na državnoj i entitetskoj razini, čini mi se, stranka nije iskoristila priliku da se obnovi iznutra. To prvenstveno mislim ako pogledate rezultate pojedinih kandidata SDA na lokalnim izborima prije dvije godine. Vidjet ćete da su to uglavnom bili mlađi kandidati. Dakle, mislim da je SDA, nažalost, propustila priliku da iznjedri kandidata za ovu godinu, tijekom koje nisu bili dio vlasti na državnoj razini, koji bi predstavljao nešto novo, odnosno novo lice SDA“, rekao je ovaj politički analitičar.
