u Hrvatskoj je raspoloženje različito, s osjetno većim udjelom onih koji su neutralni i neodlučni. Nisu pomogle milijarde koje je zemlja dobila od europske vlade, jer većina ne zna kamo je otišao taj silni novac. Ni dolazak predsjednice Europske komisije u Zagreb ne pobuđuje veliku pozornost, čak ni medijsku. Slično je i u drugim zemljama članicama EU-a, iako 70 posto Europljana i dalje podržava europsku obitelj, ali traži reforme. Ne kozmetičke, nego istinske, duboke. Na vrhu prioriteta su podržavanje gospodarskog rasta i inovacija, obrana demokracije i vladavine prava, jačanje europske obrane i sigurnosti.
Od von der Leyen se očekuje da više radi na učvršćivanju reformi i tu su tri glavna prioriteta: demokracija, rast i sigurnost. Zatim da više mobilizira građane i popularizira Uniju u onim sredinama u kojima nije popularna. Gospođa Ursula ima sedmero djece i svi joj priznaju da se dobro suočava sa stresom. Godine 2013. preuzela je resor obrane u njemačkoj vladi i povećala izdatke za naoružanje.
Pod njezinom upravom, financiranje Bundeswehra znatno je poraslo, a nova oprema trebala se kupovati u velikim razmjerima. Kako bi prekinula dugogodišnje vojnoindustrijske veze, uz pomoć vanjskih stručnjaka i konzultanata nastojala je reformirati administrativnu strukturu vojske. I sad se vidi da je potkovana u vojnim pitanjima, barata podacima, iako se iz njemačkog perioda vuče i afera s dodjeljivanjem velikih poslova institucijama koje su joj bile bliske. Ispostavilo se da je nekoliko ugovora, od kojih su neki vrijedni milijune, dodijeljeno konzultantskim tvrtkama bez ikakve stvarne konkurencije. Neki viši službenici koje je postavila također su prethodno radili za te tvrtke ili su, kako se kasnije otkrilo, imali osobne veze s njihovim konzultantima.
Ljudi od povjerenja
Parlamentarna istraga pokrenuta je početkom 2019. Međutim, oni koji su sudjelovali u njoj redovito su izražavali nezadovoljstvo ponašanjem mnogih ključnih osoba u ministarstvu jer nisu bile voljne za suradnju. Von der Leyen dosad nije optužena ni za kakve prekršaje u pravnom smislu, ali je oštro kritizirana zbog ignoriranja prethodnih upozorenja i zatvaranja očiju pred praksama koje su uspostavljene u njezinu ministarstvu. Slično kao i za vrijeme covida, kada je opet bačena sumnja o zloupotrebama. Kažu, riječ je o pragmatičnoj političarki, što, naravno, nije loše, ali je ponekad izazovno.
Zato se jako razlikuju prvi i drugi mandat. Tijekom prvog, nekonvencionalni povjerenici poput Francuza Thierryja Bretona i Luksemburžanina Nicolasa Schmita postali su njezini glavni kritičari. U drugom je izabrala ljude od povjerenja, ali i ona se drastično promijenila. Primjerice, u prvome je mandatu inzistirala na “zelenoj Europi”, a u drugom je sve manje spominje. Rat u Ukrajini promijenio je način vladanja Ursule von der Leyen. Zeleni plan trebao je transformirati europsko gospodarstvo, poljoprivredu i promet. Danas je taj osjećaj nestao.
Njezina ekološka misija čini se sve daljom, ako ne i potpuno napuštenom, konstatiraju mediji. Danas je Zeleni plan upadljivo odsutan, ne samo iz retorike, već i iz službenih dokumenata. U novom dugoročnom prijedlogu proračuna EU-a, na primjer, taj se pojam ne spominje nijednom. Zelena nije jedina boja koja blijedi s palete predsjednice Komisije, pričajući priču o promjeni fokusa. U zdravstvenom dosjeu nalazi se tiha plava boja s ključnim dosjeom o održavanju života, konstatira Euronews. U svome prvom mandatu von der Leyen se zalagala za Europsku zdravstvenu uniju, s planom za borbu protiv raka kao temeljem.
Vraćanje korijenima
S četiri milijarde eura na stolu, Komisija se obvezala na potpuni napad na duhan, alkohol, azbest i druge čimbenike koji mogu uzrokovati rak. Ali zamah se drastično usporio. U 2024. 115 milijuna eura dodijeljeno je posebno za prevenciju i liječenje karcinoma. U 2025. taj je iznos smanjen na 60 milijuna eura, a sada, uz rak, pokriva i kardiovaskularne i druge nezarazne bolesti. Ursula von del Leyen vratila se svojim korijenima, obrani i vojnoj moći. S povlačenjem Zelenog plana, iskoristila je geopolitički trenutak za promicanje jače europske obrambene industrije. Snažno se okrenula europskoj obrani.
“S obzirom na to da se SAD sve više usredotočuje na Indoacifik, EU se suočava s testom: može li postati vjerodostojan sigurnosni akter unutar NATO-a? I hoće li obrambeni napori von der Leyen uroditi plodom na vrijeme kako bi se odvratile potencijalne prijetnje – posebno od Rusije – do 2030. godine”, piše Euronews. Uz dodatak: od vizionarke Zelenog plana do obrambenog stratega, transformacija von der Leyen izazvala je negodovanje u Bruxellesu i šire, ostavljajući mnoge zbunjenima.
Kontrast između dva mandata ne može biti veći. Dakle, tko je prava Ursula von der Leyen? Je li ona ekoprvakinja koja je nekoć obećala da će Europu učiniti prvim klimatski neutralnim kontinentom? Ili strateg željezne ruke koji konsolidira moć i preusmjerava se na geopolitičku snagu? Možda oboje. Možda je samo jedno od njih ikada istinski postojalo. Ili možda nijedno. Za predsjednicu kažu da je kraljica u Europskoj komisiji, gdje je suverena, i služavka u Vijeću. Često se spominje moćni šef kabineta Bjoern Seibert, koji djeluje u sjeni, a ima velik utjecaj. Pažljivo je birala povjerenike, koje određuju europske države članice, ali ih mora odobriti šefica Komisije.
Slika jedinstva
I ključno pitanje: zbog čega je moćna žena u Europi od mirotvorke, po mnogim mišljenjima, postala “ratna” predsjednica? “Što Europa predstavlja i vidimo li mi zapravo Europu kao ‘borbenu silu’? Doista, otkako je Europska zajednica stvorena, vidimo je kao mirovni projekt. Ali kako je svijet oko nas postao manje miran, u svim različitim područjima, mislim da ona također aludira na to da postoje pukotine i pomaci u područjima gdje ih prije nismo očekivali ili nismo vidjeli: društvo je vrlo podijeljeno, izlazimo iz krize, pa postoje svi ti tektonski pomaci osim rata. Kaže da se moramo boriti za svoje vrijednosti, za ono za što se zalažemo, a da bismo to učinili, potrebno nam je jedinstvo”, analizira Ursulin drugi mandat Christine Neuhold, profesorica demokratskog upravljanja EU-a i dekanica Fakulteta umjetnosti i društvenih znanosti Sveučilišta u Maastrichtu.
“Von der Leyen apelira na jedinstvo u samom EU-u, ali i izvan njega jer također teži proširenju europske obitelji. Sada se želi pozabaviti razdorima i pozicionirati Europsku uniju kao aktera koji mora biti ujedinjen kako bi se s tim suočio. Mislim da namjerno ne adresira previše moguće razdore i promjene unutar Europske unije. Ona zapravo odstupa od pretpostavke da postoji jedinstvo; bez tog jedinstva nećemo uspjeti.”
Predloženi savez dronova s Ukrajinom, gigatvornice umjetne inteligencije, inicijativa za pristupačne automobile, paket Choose Europe i drugi prijedlozi poput Europskog plana pristupačnog stanovanja izazovi su drugog mandata, a realizacija tih projekata zahtijeva mnogo novca. Treba postići i političku suglasnost zemalja, ali i odgovoriti na najvažnije pitanje, kako do novca.
Aludiranje na hrabrost
“Von der Leyen ne sjedi na hrpi zlatnika, ona stvarno treba postići da države članice to financiraju i provedu. Političke težnje vrlo su visoke i sveobuhvatne, ali riječ je i o tome kako ćemo sve to provesti i kada, jer vrijeme je važno. Ne možemo sve učiniti istovremeno, moramo odrediti prioritete. I tko će sve to platiti“, kaže profesorica.
“Ona se u osnovi stavlja u središte ove borbe. Na neki način poručuje, ako drugi nemaju hrabrosti boriti se, ja ću preuzeti vodstvo, borit ću se za to svaki dan, a bolje je da se i vi pridružite. Poznato je da je Komisija motor integracije, ali ako imate motor integracije bez motora integriranog u automobil, automobil ne može voziti. Države članice moraju opskrbljivati automobil gorivom, moraju ga voziti. To je zabrinjavajuća pomisao ovdje: nekim državama članicama sviđa se ono što izlazi iz motora, tj. financiranje, ali nisu predane kada je riječ o planu koji Komisija skicira. A Komisija skicira sve više i više Europe, više integracije, više jedinstva.”
To je put za “novu Europu”. Ali i pitanje je li moguće sada stvarati novu Europu, s institucijama koje su sve više birokratizirane, kada je korupcija duboko ušla u staru Europu. Onu kojoj je na čelu bila Ursula von der Leyen u prvome mandatu i ovu sadašnju, kada je šefica Komisija želi reformirati.
Izuzetno ambiciozna u svim aspektima života
Fenomen je kako je “pahuljasta” političarka koja je preuzela vodstvo EU-a nakon pet godina postala borbena. Politico tvrdi da je svijet Ursule von der Leyen u suprotnosti s njezinim govorima, iako stalno ponavlja da je Unija u osnovi mirovni projekt. Mnogi tvrde da je iskusna političarka ispekla zanat u Bruxellesu, gdje je zapravo i odrasla. Rođena je 1958. i mladost je provela u Bruxellesu kao kći jednog od prvih europskih državnih službenika.
Uspjela se prikazati kao europska, a ne njemačka kandidatkinja. Poliglot, izvrsno govori engleski i francuski i nije joj potreban simultani prijevod kada prima goste. Izuzetno je ambiciozna u svim aspektima života. Prije ulaska u politiku studirala je medicinu u Velikoj Britaniji, potom u SAD-u, te na kraju stekla doktorat. U politiku je ušla i postala članica kršćansko-demokratske stranke CDU 1990. Iako se relativno kasno, 2001., u dobi od 43, aktivirala u lokalnoj politici, ubrzo je počela napredovati. Godine 2003. imenovana je ministricom socijalnih poslova u Donjoj Saskoj, a kasnije je izabrana u nacionalni odbor CDU-a. Konačno, 2005. Angela Merkel imenovala ju je saveznom ministricom obitelji i mladih u svome prvom kabinetu.
Mirna je do kraja drugog mandata
Ursula je u drugom mandatu dobila poslušne povjerenike koji joj ne stvaraju probleme kao u prvome. No u promijenjenim okolnostima njezina drugog mandata, koji je započeo u prosincu 2024., na početku nove ere globalne politike silovitih snaga, kritičari kažu kako njezina sklonost institucionalnoj kontroli, ali i politička plašljivost, nije dobra za EU. “Zašto je ona kraljica Ursula ovdje u Komisiji, a sluškinja Ursula kad je preko puta u Europskom vijeću”, često se citiraju riječi koje izgovaraju briselski činovnici.
Rezultat svega bila su brojna glasanja u Europskom parlamentu o nepovjerenju prema šefici Komisije. Preživjela je prvo glasanje nakon što je lijevi centar koketirao s prijedlogom krajnje desnice za izglasavanje nepovjerenja zbog njezina postupanja u nabavi cjepiva protiv covid-19, ali se nije pridružio prijedlogu za izglasavanje nepovjerenja. Onda se suočila s još dvama prijedlozima za izglasavanje nepovjerenja. Jedan, koji je došao s krajnje ljevice, usredotočio se na njezin “sporazum” s Trumpom i odustajanje od zakona Zelenog plana.
Isplivala je bez većih ogrebotina. Naime, nitko u Bruxellesu ne želi stvoriti dodatnu krizu unutar institucija, a eventualni opoziv predsjednice Europske komisije stvorio bi neviđen skandal. Trebalo bi proći mnogo vremena da se stvari postave na svoje mjesto, a taj si luksuz ujedinjena Europa ne može dopustiti. Tako je Ursula von der Leyen mirna do kraja drugoga mandata.
