Sjednica Središnjeg izbornog povjerenstva Bosne i Hercegovine (SIP BiH), održana 29. svibnja 2026. godine, na kojoj su ovjerene prijave za predstojeće Opće izbore u listopadu, ponovno je na površinu izvukla stare političke i ideološke nesuglasice. Iako je primarni zadatak povjerenstva bio tehnička provjera dokumentacije 77 registriranih stranaka, rasprava se brzo pretvorila u raspravu o povijesnim i političkim simbolima u BiH. Glavna točka sporenja, uz status SNSD-a, bio je i naziv Hrvatske stranke prava BiH Herceg-Bosne.
Rasprava u SIP-u i argumenti protiv naziva
Član SIP-a Suad Arnautović tijekom sjednice je iznio službenu primjedbu na prijavu ove stranke, problematizirajući upravo pojam „Herceg-Bosna“ u njenom službenom imenu. Iz njegove perspektive, korištenje ovog naziva u izbornom procesu smatra se spornim, što se nadovezuje na dugogodišnje stavove dijela javnosti i političkih aktera iz Sarajeva koji taj pojam promatraju kroz prizmu ratnih podjela i presuda međunarodnih sudova.
S druge strane, ovakvi pokušaji osporavanja u hrvatskoj javnosti redovito se tumače kao nepotrebno dizanje tenzija i ignoriranje ustavne stvarnosti.
Činjenica da se i nakon više od 30 godina od završetka rata u državnim institucijama otvara pitanje prihvatljivosti ovog naziva pokazuje koliko su pogledi na prošlost i dalje udaljeni.
Većina članova SIP-a odbacila zabranu
Pokušaj da se stranka eliminira iz izbornog procesa ili prisili na promjenu imena na koncu nije dobio potporu. Prilikom glasovanja, Arnautovićev prijedlog je preglasan od strane ostalih članova Središnjeg izbornog povjerenstva.
Većina u SIP-u procijenila je da bi ulaženje u ideološke ocjene naziva legalno registriranih političkih stranaka predstavljalo opasan pravni presedan.
Hrvatskoj stranci prava BiH Herceg-Bosne na koncu je odobreno sudjelovanje na listopadskim izborima, čime je potvrđeno njezino pravo na političko djelovanje pod registriranim imenom.
Izborni proces u sjeni političkih previranja
Ova sjednica je pokazala da SIP, unatoč svojoj zakonskoj obvezi da bude neovisno tijelo, teško ostaje imun na šira politička zbivanja u zemlji.
Pored rasprave o Herceg-Bosni, sjednicu je obilježilo i pitanje ovjere SNSD-a zbog potpisa Milorada Dodika, gdje je Arnautović također ostao usamljen u svom glasu protiv (omjer 4:1).
Dok jedni u ovim potezima vide dosljedno inzistiranje na vladavini prava i sudskim presudama, drugi ih tumače kao selektivni politički pritisak. U svakom slučaju, odluka o ovjeri svih spomenutih subjekata smirila je potencijalnu institucionalnu krizu u ranoj fazi izbornog procesa, ali je ponovno podsjetila da su rasprave o simbolima i povijesnom nasljeđu u BiH i dalje itekako žive.
