Ministar pravde Republike Srpske Goran Selak upozorio je na zabrinjavajuće razlike u postupcima Suda BiH u predmetima koji se vode prema članku 145a Kaznenog zakona BiH, nametnutom odlukom Valentina Incka.
Selak je od Tužiteljstva BiH i Suda BiH zatražio informacije o postupanju u slučajevima vezanim za veličanje ratnih zločinaca i drugih zabranjenih djela, kako bi se mogla provesti ozbiljna analiza primjene ovog zakonskog rješenja.
Naglasio je da je Tužiteljstvo BiH postupalo u skladu s pravilima međuinstitucionalne suradnje i dostavilo podatke koji su omogućili analizu, prepoznajući važnost javnog interesa i transparentnosti.
Nasuprot tome, kako je naveo, Sud BiH je pružio samo minimum informacija, izostavljajući ključne podatke, uključujući nacionalnu strukturu potvrđenih i odbačenih optužnica.
– Formalno pozivanje na tajnost istrage ne može biti opravdanje za uskraćivanje odgovora na pitanja koja zanimaju i stručnu i širu javnost. Istina se ne može sakriti – rekao je Selak.
Prema podacima kojima raspolaže, sve optužnice podignute protiv Srba za ovo kazneno djelo potvrđene su pred Sudom Bosne i Hercegovine, dok su optuženici već osuđeni ili se protiv njih vode postupci u kojima su izrečene ili se očekuju višegodišnje zatvorske kazne.
Istovremeno, Sud Bosne i Hercegovine odbacio je sve optužnice koje je Tužiteljstvo Bosne i Hercegovine podiglo protiv Bošnjaka, iako ih je, kako je istaknuo Selak, bilo više nego dvostruko više od optužnica protiv Srba.
– Ili Tužiteljstvo BiH zna što radi kada optužuje Srbe, a ne zna kada optužuje Bošnjake, ili, što se čini puno vjerojatnijim zaključkom, Sud BiH primjenjuje različite standarde za iste ili usporedive činjenične situacije – rekao je Selak.
Upozorio je da bi takva praksa predstavljala ozbiljan udarac vladavini prava, ustavnom poretku i povjerenju građana u pravosuđe.
Selak je pitao gdje su sada međunarodni promatrači, predstavnici OESS-a u BiH, promatrači sudskih procesa iz Delegacije Europske unije i svi oni koji govore o jednakosti pred zakonom.
Pozvao je Sud BiH da javno objasni prema kojim pravnim kriterijima radnje koje predstavljaju veličanje ratnih zločinaca nisu kazneno djelo kada ih počine Bošnjaci, ali jesu kada ih počine Srbi.
– Sud BiH ne bi se trebao skrivati iza formalnih objašnjenja, već bi javnosti trebao ponuditi jasne i argumentirane odgovore. Šutnja neće otkloniti sumnju u selektivnu primjenu zakona, niti će vratiti povjerenje građana u pravosuđe – naglasio je Selak.
Posebno je istaknuo činjenicu da se za ovo kazneno djelo predviđa minimalna kazna zatvora od tri godine, smatrajući neprihvatljivim da se tako stroge kazne izriču za tzv. verbalni delikt bez ujednačene sudske prakse i jednake primjene zakona.
Selak je podsjetio da su istovremeno izrečene znatno blaže kazne za brojne ratne zločine počinjene nad srpskim narodom, što dodatno narušava povjerenje javnosti u pravosudni sustav.
Stoga je pozvao vodstvo i suce Suda BiH da što prije održe sjednicu kaznenog odjela ili opću sjednicu sudaca i dogovore ujednačenu sudsku praksu u tim slučajevima.
– Građani imaju pravo znati hoće li se takve optužnice potvrđivati prema istim kriterijima u svim slučajevima i kakva će se kaznena politika primjenjivati, bez obzira na nacionalnost optuženika. Samo jednaka primjena zakona može vratiti povjerenje u pravosuđe i osigurati vladavinu prava – zaključio je Selak.
