Petarde: kako se neodgovornost roditelja pretvara u tradiciju

Pirotehnička sredstva u Bosni i Hercegovini nisu igračke i njihova upotreba regulirana je zakonom. Ignoriranje tih pravila ne donosi samo novčane kazne nego i stvarne, ponekad trajne posljedice po zdravlje ljudi, dobrobit životinja i sigurnost djece.

U oba entiteta i u većini kantona korištenje, posjedovanje ili prodaja pirotehnike bez dozvole smatra se prekršajem protiv javnog reda i mira. Za takvo ponašanje propisane su novčane kazne koje se u praksi najčešće kreću od 300 do 900 konvertibilnih maraka, dok u pojedinim sredinama i ovisno o okolnostima mogu biti i znatno veće. Posebno je važno naglasiti da zakon vrlo jasno prepoznaje odgovornost odraslih za ponašanje djece. Ako maloljetnik koristi petarde, odgovornost ne prestaje na njemu. Roditelji ili staratelji mogu biti kažnjeni iznosima koji sežu od 400 pa do 1.200 maraka, upravo zato što su propustili spriječiti opasno ponašanje. To nije simbolična kazna nego jasna poruka da se neodgovornost prema vlastitoj djeci skupo plaća.

Zdravstveni aspekt ove priče dodatno potvrđuje koliko je opasno olako shvaćati pirotehniku. Iako u Bosni i Hercegovini ne postoji jedinstvena državna statistika ozljeda uzrokovanih petardama, međunarodni i regionalni podaci nude vrlo jasan uvid u razmjere problema. Prema podacima američke Komisije za sigurnost potrošačkih proizvoda, samo u jednoj godini zabilježeno je više od četrnaest tisuća hitnih medicinskih intervencija zbog ozljeda povezanih s pirotehnikom, uz smrtne slučajeve. Posebno zabrinjava činjenica da se gotovo trećina takvih ozljeda odnosi na djecu mlađu od petnaest godina. Najčešće stradavaju ruke, prsti, lice i oči, a posljedice često uključuju opekotine, trajna oštećenja vida pa čak i amputacije. Iskustva liječnika u BiH potvrđuju isti obrazac, osobito tokom prosinca i početkom siječnja, kada su hitne službe redovito suočene s posljedicama nestručnog rukovanja petardama.

Međutim, šteta se ne zaustavlja na fizičkim ozljedama ljudi. Pirotehnika ima izrazito snažan negativan učinak na životinje. Psi, mačke i druge domaće životinje imaju znatno osjetljiviji sluh od ljudi, a nagli i snažni zvučni udari izazivaju kod njih ekstreman stres i paniku. Veterinarske i organizacije za zaštitu životinja godinama upozoravaju da takvi stresni događaji mogu dovesti do dezorijentacije, bijega, ozljeda, a u ekstremnim slučajevima i do uginuća. Svake godine bilježe se slučajevi izgubljenih ili stradalih životinja koje su pobjegle u panici zbog petardi.

Posebno tešku cijenu pirotehnike plaćaju djeca s poremećajima iz spektra autizma i druge osobe s pojačanom osjetljivošću na zvukove. Nagli, glasni i nepredvidivi prasci za njih nisu tek neugodnost nego ozbiljan okidač za anksioznost, paniku i regresiju u ponašanju. Roditelji djece s autizmom redovito svjedoče da im praznični period postaje vrijeme straha, zatvaranja u domove i pokušaja da zaštite djecu od buke koja ih doslovno izbezumljuje. Iako se o tome rijetko govori u javnosti, stručnjaci za senzornu obradu jasno potvrđuju da ovakvi podražaji mogu imati dugotrajan negativan učinak na psihičko stanje djece.

U konačnici, pitanje pirotehnike nije pitanje tradicije niti “dječje radosti”, nego pitanje odgovornosti. Roditelji koji dopuštaju djeci da koriste petarde prebacuju rizik na cijelo društvo, a zakon s razlogom takvo ponašanje sankcionira. Nekoliko sekundi buke ne može opravdati mogućnost teških ozljeda, traumatizirane djece i stradalih životinja. Pirotehnika nije bezazlena, a svako tko je koristi ili dopušta njezinu upotrebu mora biti svjestan da snosi punu odgovornost za posljedice.