Vitez13°C·AQI: Dobar
Dok svijet stvara zalihe, Republika Srpska i dalje bez robnih rezervi

Dok svijet stvara zalihe, Republika Srpska i dalje bez robnih rezervi

Web

BANJALUKA, BIJELJINA - Suša koja ovog ljeta pustoši usjeve ne samo u BiH i regiji, već i diljem Europe, s jedne strane, i poremećaji na tržištima, kojima svjedočimo iz godine u godinu, s druge strane, razlozi su zašto vlasti u Republici Srpskoj hitno moraju formirati robne rezerve, kažu borci za zaštitu potrošača.

Vlada je prije nekoliko mjeseci priznala da su nam potrebne robne rezerve , ali nije poznato jesu li poduzeti ikakvi koraci za njihovo uspostavljanje.

"Svi imaju mjere, osim nas"
Murisa Marić, izvršna direktorica Udruženja građana DON Prijedor, kaže da su robne rezerve trebale biti formirane davno, jer godinama imamo krizu, koja nije "samo naša", već ima globalne razmjere.

„Ali sve druge zemlje reagiraju na krizu, dok ovdje nema odgovora. Bavimo se izborima, a ne životima građana. Bavimo se foteljom, a ne zaštitom stanovnika od nestašice. Povećanje cijena goriva uzima danak, a taj danak plaćaju građani. Plaće dužnosnika su povećane, a nije napravljen niti jedan potez da se ublaži drastična ekonomska kriza koju osjeća cijeli svijet, a posebno mi, zemlja koja je još uvijek na rubu siromaštva“, rekao je Marić za Nezavisne novine.

Što bi trebalo biti na zalihi?
Savo Bakajlić, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača sela Semberije i Majevice, kaže da je ključ svega zaštita domaće proizvodnje na razini BiH.

"Druga stvar je da vlasti u Republici Srpskoj shvate da moramo imati rezerve mesa, mlijeka i pšenice. To su strateški proizvodi bez kojih se, uz vodu, ne može živjeti. Ali, vidite, izborna je godina, razmišljaju o foteljama, a ova suša će uzeti svoj danak. Vidite i sami da sve gori. U Semberiji je kukuruz 'završio' svoj put. Neće ostati ni 10 posto ničega, a loše je kvalitete. Građani će na kraju sve platiti", rekao je Bakajlić u izjavi za "Nezavisne novine".

Predrag Mlinarević, profesor na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Istočnom Sarajevu, kaže da je osnivanje robnih rezervi mehanizam za osiguranje dostupnosti osnovnih proizvoda u uvjetima nestašice ili drastičnog povećanja cijena.

Što uzrokuje nestašice?
Profesor Mlinarević objašnjava da su nestašice i značajna povećanja cijena rezultat šokova na strani ponude koji mogu biti uzrokovani poremećajima u lancima opskrbe ili prirodnim katastrofama kada su u pitanju poljoprivredni proizvodi.

„Stoga, smislenost robnih rezervi treba promatrati kroz prizmu učinkovitosti njihova korištenja. U slučaju poremećaja cijena, potrebne su ogromne robne rezerve za željeni utjecaj na cijene. Republika Srpska nije u stanju to formirati i samo po sebi bi to proizvelo veći trošak nego korist. Mnogo je učinkovitije u tim situacijama koristiti dobro osmišljenu proračunsku pomoć građanima proporcionalno utjecaju inflacije na njihov standard“, rekao je Mlinarević.

Poremećaj u opskrbi
S druge strane, prema njegovim riječima, u slučaju poremećaja u opskrbi tržišta osnovnim poljoprivrednim proizvodima, potrebno je osigurati odgovarajuću količinu tih proizvoda putem robnih rezervi, što bi amortiziralo utjecaj sušne godine na dostupnost i cijenu hrane.

„Ne smijemo izgubiti iz vida činjenicu da je adekvatno upravljanje od ključne važnosti za uspjeh koncepta robnih rezervi. U suprotnom, a kako smo nažalost često svjedočili kroz povijest, robne rezerve mogle bi postati neuralgična točka lošeg upravljanja i kanal za rasipanje proračunskih sredstava“, rekao je Mlinarević za „Nezavisne novine“.

Godinama nema zaliha
U ožujku je, podsjetimo, premijer Savo Minić izjavio da Republici Srpskoj trebaju robne rezerve.

"Slažem se da bi trebali postojati. Služe da se spriječi da itko gladuje, a u Srpskoj nitko nije gladan", rekao je Minić.

Nismo uspjeli saznati što je u proteklih pet mjeseci poduzeto na formiranju robnih rezervi, ako je išta poduzeto. Naime, poslali smo upit o toj temi Ministarstvu trgovine i turizma Republike Srpske, ali nismo dobili odgovor.

Republika Srpska godinama nema robne rezerve. Već 2018. godine se znalo da će ih Vlada Republike Srpske ugasiti.

Od tada do danas, vlada nije mogla intervenirati ni u jednoj krizi putem ovog mehanizma, od pandemije koronavirusa, preko rata u Ukrajini, do sukoba na Bliskom istoku. U Federaciji BiH situacija je drugačija - imaju vlastite zalihe.