⛅Vitez13°C·AQI: Dobar
Istraživači su identificirali jedan od ranih znakova upozorenja u mozgu.
Parkinsonova bolest je bolest mozga koja postepeno utječe na kretanje, izazivajući tremor, ukočenost mišića i usporene pokrete. Pored motoričkih simptoma, često dovodi i do problema s pažnjom, pamćenjem i raspoloženjem. Demencija je gubitak kognitivnih sposobnosti koji otežava svakodnevni život. Kod osoba s Parkinsonovom bolešću, u kasnijim fazama može se razviti Parkinsonova demencija, što dodatno otežava samostalnost i kvalitetu života.
Istraživači su identificirali jedan od ranih znakova upozorenja u mozgu na demenciju i Parkinsonovu bolest. Prema nalazima, ovaj simptom može se pojaviti osam godina prije dijagnoze. Nova studija, objavljena u časopisu “General Psychiatry”, otkrila je da depresija često prethodi dijagnozi Parkinsonove bolesti i demencije s Lewyjevim tjelešcima te da ostaje povišena nekoliko godina nakon toga. Kako izvještava Science Daily, nalazi su otkrili izraziti obrazac: depresija se češće i ranije manifestirala kod osoba koje su kasnije razvile Parkinsonovu bolest ili Lewyjevu tjelešnu demenciju u usporedbi s onima s drugim kroničnim bolestima.
U godinama koje su prethodile dijagnozi, rizik od depresije progresivno se povećavao, dosegnuvši najvišu točku u tri godine prije dijagnoze. Čak i nakon dijagnoze, pacijenti s Parkinsonovom bolešću ili Lewyjevom tjelešnom demencijom nastavili su osjećati povišene stope depresije u usporedbi s kontrolnim skupinama, piše Express.co.uk. Ključno je da se ovaj obrazac nije mogao u potpunosti pripisati emocionalnom naporu zbog suočavanja s kroničnom bolešću. Druga dugotrajna stanja koja slično uključuju invaliditet nisu pokazala jednako izraženo povećanje rizika od depresije.
To ukazuje na to da depresija može biti povezana s ranim neurodegenerativnim promjenama u mozgu, a ne isključivo kao psihološki odgovor na pogoršanje zdravlja. Rezultati su bili posebno značajni za Lewyjevu tjelešnu demenciju gdje su stope depresije premašile one kod Parkinsonove bolesti, i prije i nakon dijagnoze. Istraživači su primijetili da varijacije u napredovanju bolesti i kemiji mozga mogu objasniti ovaj obrazac.
No, autori studije su pojasnili da to ne znači da će svi koji doživljavaju depresiju razviti Parkinsonovu bolest ili demenciju. Umjesto toga, zalažu se za povećanu svijest i rigoroznije praćenje kada se depresija prvi put pojavi kod starijih osoba. Zdravstvena tijela također su prethodno povezala demenciju i depresiju.
Izvor: vecernji.ba
Zaboravljanje imena ili povremeni problemi s koncentracijom dio su normalnog starenja, no stručnjaci ističu da zdravlje mozga uvelike ovisi o životnim navikama. Sve više istraživanja pokazuje da se kognitivno propadanje može usporiti, a rizik od demencije smanjiti jačanjem takozvane kognitivne rezerve.
6. lip 2026.
Pročitaj više
Dolaskom ljetnih vrućina znojenje postaje svakodnevna pojava, no ono je prirodan i važan mehanizam kojim tijelo regulira temperaturu. Većina ljudi dnevno izgubi najmanje pola litre znoja, a ta se količina tijekom vrućina ili fizičke aktivnosti može znatno povećati.
2. lip 2026.
Pročitaj više
PFAS, poznate kao „vječne kemikalije”, posljednjih su godina postale jedna od glavnih tema kada se govori o zagađenju okoliša i kvaliteti pitke vode. Riječ je o sintetičkim kemikalijama koje se desetljećima koriste u proizvodima otpornima na vodu, masnoću i visoke temperature.
22. svi 2026.
Pročitaj više
Iako mnogi zdravlje procjenjuju isključivo prema nalazima liječnika ili broju kilograma, stručnjaci upozoravaju da tijelo svakodnevno šalje brojne signale koji mogu otkriti da smo zdraviji nego što mislimo.
18. svi 2026.
Pročitaj više