Na lokalitetu Begića Glavica u blizini Travnika arheolozi iz Bosne i Hercegovine i Austrije otkrili su jedinstveno svetište iz kasnog brončanog doba (13–9. stoljeće p.n.e.) koje je služilo kao mjesto ritualnih okupljanja i darivanja. Središnji element nalazišta je kameni zid u obliku slova L, koji nije imao obrambenu funkciju, već je izgrađen da prekriva spaljenu građevinu ispod sebe — vjerojatno s namjerom da je simbolično zapečati i sačuva uspomenu na nju. Uz zid su pronađene stotine brončanih predmeta i glinena figurina s ljudskim i životinjskim obilježjima, što ukazuje na razvijene religijske i kulturne prakse zajednice. Istraživanje je objavljeno u časopisu Archaeologia Austriaca (2026).
U srcu Bosne, na brdu Begića Glavica kod Travnika, arheolozi su otkrili jedno od najfascinantnijih prapovijesnih nalazišta u ovom dijelu Evrope. Riječ je o svetištu iz kasnog brončanog doba, koje je služilo za obrede i okupljanje zajednice prije više od tri tisuće godina.
Najneobičniji element lokaliteta je masivni kameni zid u obliku slova L, dug više od 60 metara, čija svrha nije bila obrambena. Umjesto da štiti naselje, zid je namjerno podignut iznad ostataka spaljene građevine, vjerovatno u znak poštovanja ili sjećanja na prošli događaj. Arheolozi smatraju da je lokalitet bio mjesto kolektivne memorije i ritualnog kontinuiteta, jer su se ljudi na to mjesto vraćali stoljećima kasnije kako bi ostavljali metalne predmete – darove bogovima ili precima.
Tijekom iskopavanja pronađena je ostava s nekoliko stotina brončanih predmeta – kopči, ukrasa i alatki – te rijetka figurina s kombinacijom ljudskih i životinjskih obilježja, što upućuje na složenu simboliku i vjerovanja.
Otkriće, koje je objavljeno u znanstvenom časopisu Archaeologia Austriaca, baca novo svjetlo na duhovni život zajednica brončanog doba u Bosni i Hercegovini i mijenja dosadašnje shvatanje o njihovim ritualima, arhitekturi i odnosu prema prošlosti.
