|Urednik
Biografija elektroinženjera Josipa Sliškovića, rođenog u Busovači, donosi priču o vizionaru koji je konstruirao prvi eksperimentalni televizijski sustav u Austriji i prvi javno demonstrirao rad tranzistora, dok je na našim prostorima ostao nepravedno zapostavljen.
Zaboravljeni genij iz Busovače: Kako je Josip Slišković postao ključni inovator austrijske radiotehnike i televizije
Jedan od najznačajnijih elektroinženjera i inovatora prve polovice 20. stoljeća na ovim prostorima nesumnjivo je Josip Slišković (1902. – 1984.). Rođen u Busovači, Slišković je nakon humanističkog obrazovanja u Mostaru i Širokom Brijegu upisao Tehničku visoku školu u Beču, gdje je ostvario vrhunsku znanstvenu i izumiteljsku karijeru.
Dugogodišnji zaborav koji je pratio njegovo ime prekinut je zahvaljujući opsežnom istraživačkom radu njegova nećaka Frane Sliškovića i viša kustosa Gorana Rajiča iz Tehničkog muzeja „Nikola Tesla” u Zagrebu. Njihovim angažmanom, arhivska građa i Sliškovićev inovatorski opus ponovno su predstavljeni stručnoj i široj javnosti.
Srednjoškolski pokusi i žandarmerijska uzbuna na Širokom Brijegu
Tehnička darovitost i istraživački duh Josipa Sliškovića došli su do izražaja već tijekom njegovih gimnazijskih dana na Širokom Brijegu.
Stanujući u Penavića kući, u kojoj je u to vrijeme bio smješten i lokalni poštansko-telegrafski ured, Slišković je iskoristio dostupnost telegrafskih linija i materijala za provođenje vlastitih eksperimenata s elektromagnetskim valovima.
Samostalno konstruirajući funkcionalni radijski odašiljač u svojoj učeničkoj sobi, mladi je Slišković nenamjerno izazvao intervenciju tadašnjih vlasti. Lokalna žandarmerija locirala je nepoznate signale te je, pod sumnjom na ilegalne špijunske aktivnosti, izvršila pretres objekta. Umjesto obavještajne mreže, zatekli su maloljetnog učenika okruženog priručnim zavojnicama i žicama.
Ova anegdota iz rane mladosti jasno je anticipirala karijeru budućeg glavnog konstruktora koji će desetljećima kasnije oblikovati tehnološke trendove u glavnom gradu Austrije.
Znanstveni proboj: Od superheterodina do prvog televizijskog sustava
Sliškovićev profesionalni uspon započinje već tijekom studija u Beču.
Kao student, u razdoblju između 1924. i 1925. godine, konstruirao je prvi desetcijevni superheterodinski radijski prijamnik s okretnom okvirnom antenom, što je u tom trenutku predstavljalo vrhunac radiotehnike.
Godine 1926. zapošljava se u renomiranoj bečkoj tvrtki Kapsch & Söhne, gdje ubrzo postaje šef razvojnog laboratorija i glavni konstruktor.
Njegov rad obilježili su pionirski koraci u nekoliko ključnih faza razvoja elektronike:
• Televizijski sustav (1929.): Slišković je razvio prvi eksperimentalni sustav televizije s mehaničkim razlaganjem slike u Austriji. Sustav je službeno i uspješno demonstriran na Bečkom jesenskom sajmu 1930. godine.
• Minijaturizacija i prijenosni uređaji: Konstruirao je „Weekend 5“, jedan od prvih istinski prijenosnih i komercijalno uspješnih radijskih prijamnika u Europi, čime je postavio temelje za razvoj mobilne elektronike.
• Demonstracija tranzistora (1949.): U prosincu 1949. godine, nepunih godinu dana nakon što je u SAD-u predstavljen tranzistor kao zamjena za elektronske cijevi, Slišković je održao prvu javnu demonstraciju tranzistorskog radijskog prijamnika u Austriji, najavivši mikroelektroničku revoluciju.
Uz rad u pogonima tvrtke Kapsch, Slišković je bio prepoznat i kao izniman popularizator znanosti. Njegova javna predavanja privlačila su velik broj slušatelja jer je složene elektrotehničke sklopove i zakone fizike uspijevao prenijeti jasnim i razumljivim jezikom.
Institucionalno priznanje u Austriji i tišina u domovini
Zbog iznimnih zasluga i patenata, austrijski povjesničari tehnike i kustoski timovi Technisches Museuma u Beču bez oklijevanja ubrajaju Josipa Sliškovića među utemeljitelje moderne austrijske radiodifuzije i televizijske tehnologije.
Nasuprot tome, u Bosni i Hercegovini, zemlji njegova rođenja i prvih koraka, spomen na ovog znanstvenika gotovo u potpunosti nedostaje.
U domaćem javnom prostoru, obrazovnim institucijama ili nazivima ulica ne postoje obilježja koja bi trajno čuvala sjećanje na elektroinženjerskog vizionara iz Busovače.
Revitalizacija njegove biografije, započeta u zagrebačkom Tehničkom muzeju, otvara prostor i domaćim kulturnim i znanstvenim institucijama da adekvatno valoriziraju opus Josipa Sliškovića.
