Kazna u istom iznosu predviđena je kada odgovorna osoba institucije ometa ili pokušava ometati prijavljivanje korupcije ili drugih nepravilnosti, ili omogućuje ili tolerira poduzimanje štetnih radnji protiv podnositelja zahtjeva ili povezanih osoba, te provodi nerazumne postupke protiv podnositelja zahtjeva ili povezanih osoba.
Ishod postupka
Od 5.000 do 15.000 KM kaznit će se odgovorna osoba ustanove ako, između ostalog, ne primi zahtjev podnesen u pisanom obliku, te ne sastavi zapisnik ili službenu bilješku o usmeno podnesenom zahtjevu, ali i ako bez odgode ne osigura zaštitu identiteta i osobnih podataka podnositelja zahtjeva.
Ista kazna predviđena je za odgovornu osobu ako se posao ne obavlja s ciljem otkrivanja, sprječavanja i suzbijanja korupcije ili nepravilnosti na koje ukaže podnositelj zahtjeva.
Ako ne želi biti kažnjen novčanom kaznom od 5.000 do 15.000 KM, odgovorna i ovlaštena osoba morat će obavijestiti podnositelja pritužbe na korupciju ili druge nepravilnosti najkasnije u roku od tri mjeseca od dana podnošenja urednog izvješća o ishodu postupka, odnosno o poduzetim mjerama i aktivnostima nakon podnesenog izvješća.
Kazne i za zviždače
Kazne su, međutim, predviđene i za zviždače, tj. prijavitelje nepravilnosti.
„Novčanom kaznom od 1.000 do 10.000 KM kaznit će se za prekršaj osoba koja svjesno podnese prijavu o korupciji ili drugim nepravilnostima za koju u vrijeme podnošenja zna da je neistinita ili podnese prijavu kojom traži imovinsku korist kao nagradu ili naknadu za davanje informacija i dokaza o korupciji ili drugim nepravilnostima“, navodi se u prednacrtu zakona.
Ovim zakonskim rješenjem, između ostalog, uređuje se status osoba koje prijavljuju korupciju i druge nepravilnosti, postupak prijavljivanja, obveze institucija u vezi s prijavljivanjem, postupak zaštite osoba koje prijavljuju korupciju, te propisuju sankcije za kršenje odredbi ovog zakona.
Svaka osoba, kako je naglašeno, ima pravo prijaviti bilo kakav oblik korupcije, kršenje zakona ili propisa u institucijama.
Izvjestitelj zaštićen
„Prijavitelj koji podnese prijavu u razumnom uvjerenju zaštićen je na temelju ovog zakona i ne smije trpjeti štetne radnje zbog svoje prijave čak i ako se utvrdi da navodi prijave izneseni u razumnom uvjerenju nisu istiniti. Neće se smatrati materijalno, kazneno ili disciplinski odgovornim za pribavljanje i otkrivanje informacija u slučaju prijavljivanja korupcije i drugih nepravilnosti, osim u slučaju kada pribavljanje informacija samo po sebi predstavlja samostalno kazneno djelo“, navodi se u prednacrtu zakona.
Međutim, zabranjeno je prijavljivati korupciju i druge nepravilnosti dostavljanjem informacija za koje prijavitelj zna da su neistinite, kao i prijavljivati traženje financijske koristi kao nagrade ili naknade za davanje informacija i dokaza.
Zlouporaba prava
Objašnjeno je da zlouporaba prava na prijavu korupcije i drugih nepravilnosti predstavlja tešku povredu radnih dužnosti, pri čemu teret dokazivanja takve zlouporabe snosi ovlaštena ili odgovorna osoba u institucijama.
"U slučaju prijave korupcije ili druge nepravilnosti koja je podnesena u razumnoj pretpostavci, odgovorna, odnosno ovlaštena osoba i nadležno tijelo dužni su poduzeti sve mjere iz svoje nadležnosti s ciljem otkrivanja, sprječavanja, suzbijanja i kažnjavanja svih oblika korupcije ili drugih nepravilnosti, kao i mjere zaštite podnositelja zahtjeva“, navedeno je u prednacrtu.
Hitni postupak
Postupak vezan uz zaštitu zviždača korupcije i drugih nepravilnosti je, kako je naglašeno, hitan i provodi se bez odgode.
Zahtjev, kako je naglašeno, treba sadržavati podatke o podnositelju zahtjeva ako nije anoniman, podatke o tome je li podnesen drugoj instituciji ili organizaciji, činjenice i okolnosti na temelju kojih podnositelj zahtjeva smatra da je pokušana ili počinjena korupcija ili druge nepravilnosti, te podatke o osobi za koju se opravdano vjeruje da je počinila korupciju ili druge nepravilnosti ako podnositelj zahtjeva ima takve podatke.
Uz izvješće, podnositelj zahtjeva, ako ga ima, dostavlja materijalne dokaze iz kojih postoji osnovana sumnja da je pokušana ili počinjena korupcija ili druga nepravilnost.
Anonimne prijave
Identitet podnositelja zahtjeva, odnosno podaci na temelju kojih se identitet može otkriti i ostali podaci iz zahtjeva, naglašava se, dostupni su isključivo odgovornoj ili ovlaštenoj osobi koja je zadužena za primanje takvih zahtjeva i njihovu daljnju obradu.
Odgovorna ili ovlaštena osoba, dodaje se, ne smije raditi na utvrđivanju identiteta anonimnog podnositelja zahtjeva.
Ovaj zakon, inače, zamijenit će stari, koji datira iz 2013. godine, a kako je navedeno, središnja institucija za zaštitu zviždača korupcije i drugih nepravilnosti je Agencija za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije Bosne i Hercegovine.
Damjan Ožegović, viši istraživač i suradnik za pravne poslove u "Transparency Internationalu BiH", kaže da u BIH postoje zakoni koji štite zviždače na svim razinama, osim na razini FBIH.
„Važnost ovakvih zakona ogleda se u činjenici da nitko ne može imati toliko dobrih informacija o korupciji kao oni koji o njoj izravno svjedoče. Ovi zakoni štite te osobe upravo na način da ne mogu snositi nikakve štetne posljedice zbog prijavljivanja korupcije, tj. nikakve odmazde na svom radnom mjestu, u smislu disciplinskih postupaka, mobbinga, pa sve do eventualnog otkaza“, rekao je Ožegović u izjavi za „Nezavisne novine“.
