Tko bi mogao formirati novu većinu i bi li je mogli ugroziti uvjeti koje pojedine stranke već postavljaju? Ulozi su visoki, a za neke je djelovanje iz opozicije upravo način održavanja političkog utjecaja.
Čak i prije službene potvrde izbornih rezultata, započelo je pozicioniranje za vlast na državnoj razini. SNSD i HDZ BiH potvrdili su nastavak partnerstva, ali ostaje pitanje tko će im se pridružiti. Nisu im sve opcije prihvatljive.
„Neki koji su pokazali svoje rigidne stavove prema hrvatskom narodu, poput DF-a, kako ja razumijem, ili prema nama kroz razne manipulacije koje su nam radili, nekako su sami sebe diskvalificirali “, rekao je Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a.
„Morat ćemo sjesti i pregovarati. Kao što je rekao kolega Dodik, nama je stalo do toga tko je u tom svojstvu bošnjačkog naroda jer oni dijele vlast s nama “, rekao je Dragan Čović, predsjednik HDZ-a BiH.
SDA, koja očekuje sudjelovanje u vlasti na temelju izbornih rezultata, do sada je odbacivala suradnju sa SDP-om i strankama Trojke. Stranka za BiH i DF pojavljuju se kao mogući partneri, iako je Dodik posebno istaknuo DF kao stranku s kojom ne želi surađivati.
„Mislim da se krećemo prema koaliciji stranaka koje su se opirale onome što je Trojka radila. Uz poštovanje snage SDA, rezultata koje SDA ima i vodeće pozicije SDA, ovo bi uskoro trebalo rezultirati koalicijom “, dodao je Bakir Izetbegović, predsjednik SDA.
Analitičari također smatraju da SDA ima pravo samostalno birati partnere.
„Kao što su rekli da se neće miješati u to koji će Bošnjak biti na čelu Vijeća ministara, SDA ima pravo predložiti mandatara za premijera. Također se ne bi trebali miješati u to što su partnerski odnosi, jer se nitko ne miješa u partnerske odnose Milorada Dodika “, smatra novinarka Amra Vrabac.
Ali pitanje nije samo tko s kim želi biti na vlasti, već i pod kojim uvjetima. HDZ BiH inzistira na promjenama Izbornog zakona, SNSD na povratku izvornom Daytonskom sporazumu, dok SDA odbacuje poništavanje rješenja utvrđenih nakon potpisivanja Daytona.
„Ono što je prihvaćeno u postdejtonskom dobu, na postdejtonskom putu, ostat će i bit će provedeno manje-više brzo “, naglasio je Bakir Izetbegović, predsjednik SDA.
Istovremeno, budućnost Trojke je neizvjesna. SDP još nije izdao službeni odgovor na političke poruke SDA, dok Stranka Naroda i pravde očekuje da će sadašnje partnerstvo opstati.
„Mislim da i dalje ostaje priča da Trojka ostaje zajedno. Pretpostavljam da će pobjednici formirati vladu na način da, na primjer, u Federaciji ili u kantonu, to budu SDA, DF i SBIH “, rekao je Aljoša Čampara iz Naroda i pravde.
Dok traju pregovori o vlasti, neke su stranke zadovoljne što svojim kapacitetima mogu djelovati i kao korektiv i kao odlučujući faktor od strane oporbe.
„Kao koalicija imat ćemo pet delegata u Klubu Hrvata u Domu naroda Federacije, što nam jamči jedno mjesto u državnom Domu naroda. Dakle, zadržane su te ključne pozicije gdje imate prostora za političko djelovanje, za rad. Moramo biti tu kao korektiv vlasti, koja će, siguran sam, opet biti loša “, naglasio je Ilija Cvitanović, predsjednik HDZ-a 1990. godine.
Oporba u Republici Srpskoj također pokušava definirati svoju poziciju u pregovorima. Iako je SNSD više puta pozivao na zajedničko djelovanje, oporba tvrdi da nisu dobili službeni poziv. Ne isključuju razgovore, ali ne odustaju od svog cilja. A to je smjena dugogodišnje SNSD-ove vlade.
„Koliko ja znam, sve je tako rečeno uglavnom u medijima. Nitko nije dobio službeni poziv. Međutim, naš je stav da ako taj službeni poziv dođe, sigurno ćemo razgovarati, prvo, naravno, sa SDS-om, i da, naravno, uvijek trebamo razgovarati “, rekla je Mirna Savić Banjac iz Pokreta Sigurna Srpska.
Oporba i dalje očekuje dva delegata u državnom Domu naroda. A to bi moglo utjecati na mogućnost formiranja eventualne vlade bez SNSD-a. Međutim, kao i u prethodnom mandatu, partnerstvo Dodika i Čovića moglo bi stati na put.
Još nije poznato tko će u konačnici formirati vladu na državnoj razini. Politički pregovori su, međutim, već započeli, a službeni se očekuju 4. studenog.
