Podaci za 2026. godinu potvrđuju jasnu podjelu Europe na visoko razvijeni zapad i znatno slabije plaćeni istok i jugoistok. Hrvatska se nalazi u donjoj polovini EU poretka, dok Bosna i Hercegovina i dalje značajno zaostaje za svim članicama Unije.
Prema podacima prikazanim na grafici (siječanj 2026.), razlike u minimalnim plaćama među državama Europske unije i dalje su izrazito velike – gotovo četverostruke između najviše i najniže.
Na samom vrhu nalazi se Luksemburg s minimalnom bruto plaćom od 2.704 eura. Slijede Irska (2.391 €), Njemačka (2.343 €) i Nizozemska (2.295 €). Visoko su i Belgija (2.112 €) te Francuska (1.823 €).
Na dnu ljestvice nalazi se Bugarska s 620 eura, zatim Latvija (780 €) i Rumunjska (795 €).
Hrvatska – sredina donjeg dijela poretka
Hrvatska ima minimalnu bruto plaću od 1.050 eura, čime se svrstava u donju polovinu EU ljestvice.
Iako Hrvatska posljednjih godina bilježi kontinuirani rast minimalne plaće, jaz u odnosu na najrazvijenije članice i dalje je vrlo izražen.
A gdje je Bosna i Hercegovina?
Za razliku od članica EU, Bosna i Hercegovina nije obuhvaćena ovom ljestvicom. Ipak, usporedba se nameće sama po sebi.
U 2026. godini minimalna plaća u BiH iznosi 1.027 KM neto, što preračunato iznosi približno oko 740 eura bruto (ovisno o tečaju i strukturi doprinosa).
To znači da bi Bosna i Hercegovina, kada bi bila dio ove ljestvice, bila ispod svih zemalja Europske unije, uključujući i Bugarsku koja trenutno ima najniži minimalac u EU (620 € bruto), ali uz drugačiju poreznu strukturu i ekonomski okvir.
Velike razlike, ali i različiti troškovi života
Važno je naglasiti da nominalni iznosi ne odražavaju u potpunosti životni standard. Troškovi stanovanja, energenata i osnovnih potrepština znatno su viši u zemljama zapadne Europe. Ipak, razlike u primanjima su toliko velike da ostaju vidljive i nakon usporedbe kupovne moći.
Zaključak
Podaci za 2026. godinu potvrđuju jasnu podjelu Europe na visoko razvijeni zapad i znatno slabije plaćeni istok i jugoistok. Hrvatska se nalazi u donjoj polovini EU poretka, dok Bosna i Hercegovina i dalje značajno zaostaje za svim članicama Unije.
Pitanje koje ostaje otvoreno jest: hoće li rast minimalnih plaća u regiji pratiti rast cijena i može li se u skorijoj budućnosti smanjiti jaz u odnosu na najrazvijenije europske države?
