
Dok se Europa naoružava tempom kakav nije viđen od Hladnog rata, Bosna i Hercegovina vjerojatno propušta priliku za pristup velikom fondu EU SAFE!
Dostupan je instrument Sigurnosne akcije za Europu (SAFE) – mehanizam financiranja obrane Europske unije od 150 milijardi eura. Stupio je na snagu u svibnju 2025. Iako su SAFE krediti rezervirani za države članice EU-a, pravila otvaraju vrata i zemljama zapadnog Balkana.
Kupujte europske
Naime, SAFE razlikuje dobivanje kredita (samo države članice EU) i sudjelovanje u zajedničkoj nabavi (šira skupina). Za zemlje Zapadnog Balkana relevantan je drugi put, te stoga ovi propisi navode da u programu SAFE putem nabave mogu sudjelovati i zemlje koje su potencijalni kandidati za EU.
Dakle, zemlje u regiji mogu se pridružiti konzorcijima za nabavu koje vode države članice EU-a, ali financiranje ide na stranu EU-a. Partner sa Zapadnog Balkana u biti dobiva pristup zajedničkim okvirima za nabavu, standardima interoperabilnosti i potencijalno integraciji u lance opskrbe.
Svaki projekt nabave financiran putem SAFE-a mora ispunjavati prag „Kupuj europsko“. To znači da najmanje 65% troškova komponenti mora potjecati iz država članica EU-a, Ukrajine ili zemalja EGP-a/EFTA-e (Norveška, Island, Lihtenštajn, Švicarska). Preostalih 35% može doći iz trećih zemalja – uključujući Zapadni Balkan.
Prema specijaliziranom portalu Adria Defense, ovo je primarna ulazna točka za obrambenu industriju regije.
Proizvođači streljiva u Srbiji i Bosni i Hercegovini, proizvođači komponenti u Sjevernoj Makedoniji ili pružatelji logističke infrastrukture diljem regije teoretski bi mogli sudjelovati u lancima opskrbe financiranim od strane SAFE-a – sve dok njihov udio u bilo kojem pojedinačnom ugovoru ne prelazi 35% ukupne vrijednosti komponenti.
Drugi put postoji kroz bilateralna partnerstva za sigurnost i obranu (SDP). Zemlje koje su sklopile SDP s EU-om dobivaju proširena prava sudjelovanja – i potencijalno mogu isporučiti do 65% vrijednosti komponenti, umjesto da budu ograničene na 35%.
Među zemljama Zapadnog Balkana, Albanija i Sjeverna Makedonija već su potpisale sporazume o SDP-u s EU. To ih svrstava u istu kategoriju s Norveškom, Kanadom, Japanom, Južnom Korejom, Moldavijom i Ujedinjenim Kraljevstvom – zemljama s privilegiranim pravima sudjelovanja u SAFE-u.
Srbija, Bosna i Hercegovina i SDP
Srbija i Bosna i Hercegovina, nasuprot tome, nisu potpisale SDP s EU. Njihova trenutna politička ograničenja – dvostruka vanjska politika Beograda i unutarnja disfunkcionalnost BiH – znače da trenutno ne mogu pristupiti proširenoj razini sudjelovanja, iako ih njihova industrijska baština čini potencijalno najvrjednijim doprinositeljima regiji.
Za Bosnu i Hercegovinu, zaključuje portal Adria Defense, SAFE predstavlja i značajnu priliku i potencijalno propuštenu šansu!
Kaže da BiH ima neke od najvažnijih preostalih proizvodnih kapaciteta streljiva u Europi, uključujući tvornice koje proizvode topničko streljivo, streljivo za lako oružje i eksplozive. Ti pogoni rade pod velikim opterećenjem posljednje dvije godine zbog povećane europske potražnje povezane s ratom u Ukrajini.
Međutim, politička fragmentacija i nedostatak funkcionalne koordinacije na državnoj razini mogli bi spriječiti Bosnu i Hercegovinu da iskoristi mogućnosti koje pruža SAFE.
Za razliku od Albanije ili Sjeverne Makedonije, Bosna i Hercegovina nema formalno Partnerstvo za sigurnost i obranu (SDP) s EU. To znači da tvrtke iz Bosne i Hercegovine mogu sudjelovati samo kao dio 35% komponenti podrijetlom iz trećih zemalja, osim ako se ne promijeni politički okvir.
Još jedan problem
Drugi problem je institucionalne prirode. Sudjelovanje u SAFE projektima zahtijeva pouzdane nacionalne kontaktne točke, transparentne postupke nabave i sposobnost brzog usklađivanja sa standardima EU. Bosna i Hercegovina trenutno zaostaje u sva tri područja.
Bez koordinirane strategije na državnoj razini – koja uključuje Ministarstvo obrane, Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa te industrijske dionike – zemlja riskira da ostane periferna u procesu koji bi mogao oblikovati europsko obrambeno tržište sljedećih 30 godina, zaključuje stručnjak Chris Patkin.

Zemljotres magnitude 3.2 stupnja Rihtera zabilježen je u danas, 16. travnja u 15:43, na području Crne Gore.
16. tra 2026.
Pročitaj više
Grad Mostar oglasio se priopćenjem za javnost u kojem oštro demantira nedavne navode o nezakonitim promjenama u gradskom katastru i navodnoj “otimačini” zemljišta u sjevernom dijelu grada.
16. tra 2026.
Pročitaj više
SARAJEVO - Predsjedništvo BiH sudjelovat će na Diplomatskom forumu u Antaliji (ADF) u Turskoj, koji počinje u petak, 17. travnja.
16. tra 2026.
Pročitaj više
Devetnaest osoba je lišeno slobode, a za dvije osobe koje su u bijegu još se traga u nastavku akcije "Piramida" Uprave policije Ministarstva unutarnjih poslova Zeničko-dobojskog kantona - potvrdila je Feni glasnogovornica Uprave policije Ministarstva unutarnjih poslova Zeničko-dobojskog kantona Lejla Ekinović.
16. tra 2026.
Pročitaj više