Povod za misno slavlje sjećanja u Rijeci, koje 7. lipnja predvodi p. Anto Bobaš, podsjeća na dramatičan put i veliku tragediju obitelji Bobaš iz rodnih Brajkovića, čija su dvojica braće danas stupovi dominikanskog reda.
"Bez sjećanja nema budućnosti. Bez molitve nema mira.“Ova sveta misa prigoda je za okupljanje i zajedničku molitvu svih vjernika podrijetlom iz Srednje Bosne, njihovih obitelji i prijatelja. Na poseban način molit će se za sve branitelje, nevine žrtve rata te za sve one koji su položili živote u obrani doma, obitelji i domovine.
Na samom početku misnog slavlja bit će zapaljena svijeća sjećanja za sve pokojne kojih se s ljubavlju i zahvalnošću spominjemo.
Povod je ovo da se prisjetimo dramatičnog, ali i duboko nadahnjujućeg životnog i duhovnog puta obitelji Bobaš iz Brajkovića, čija su dvojica braće danas stupovi dominikanskog reda u Hrvata.
Legendarna fotografija koja svjedoči o stradanju Brajkovića
Obitelj Bobaš prošla je kroz kalvariju kakvu pamte brojne obitelji našeg kraja. U vremenu ratnih sukoba prije više od tri desetljeća, obitelj je brutalno protjerana, rođaci su pobijeni, a roditelji su preminuli u izbjeglištvu.
Iz obitelji s desetero braće i sestara, čak su trojica braće postali svećenici (Marko, Mirko i Anto), dok je sestra Marija redovnica.
Unatoč uništenom domu i teškoj tragediji, braća Bobaš, koja se i danas čuju svakodnevno, u vlastitoj su odbačenosti prepoznali izvor ljepote novoga života i snagu za širenje Božje Riječi.
Dok je pater Anto danas župnik u Zagrebu, odgojitelj bogoslova i vodeći kršćanski rock glazbenik, njegov brat pater Marko Bobaš nedavno je preuzeo iznimno odgovornu novu dužnost.
Pater Marko Bobaš – novi prior samostana u Korčuli
Nakon jedanaest godina predane službe u Dubrovniku, gdje je bio i dušobrižnik Doma starih te dubrovačkog zatvora, pater Marko vratio se u Korčulu. Sada obnaša visoku dužnost priora (starješine) tamošnjeg dominikanskog samostana sv. Nikole.
Pater Marko je nakon ranije službe u Korčuli služio na Rabu, u Trogiru, na Kaptolu u Zagrebu te u Splitu. Tijekom boravka u Dubrovniku, uz duhovnost je otkrio i svoju veliku ljubav – rezbarenje u drvu. Iako je zbog skromnosti skrivao taj dar, na nagovor fra Ika Mateljana brzo se pročulo za njegove drvene ikone (od kojih jedna, pod nazivom „Majka lijepe ljubavi“, krasi svetište Gospe od Škrpjela). Autor je i likovne monografije te knjige „Veličina skromnoga“.
Povijest, obnova i suživot na otoku
Dolaskom na novu dužnost u Korčulu, pater Marko se odmah uključio u praćenje obnove jednokatnog zvonika crkve sv. Nikole, prepoznatljivog po baroknoj kupuli. Dovršetak radova očekuje se do blagdana Velike Gospe, dana kada Korčulani tradicionalno slave obranu grada od Turaka iz 1571. godine.
Samostan sv. Nikole nalazi se na samoj obali, na zapadnom rubu grada, i pruža savršen mir za duhovne vježbe. Povijest mu seže u daleku 1490. godinu (22. srpnja), kada je Vijeće korčulanske općine darovalo zemljište dominikancima, uz uvjet da u samostan šalju revne redovnike uzorna vladanja koji će biti primjer građanima.
U sklopu dominikanske baštine na otoku, iznimno je važna i 1905. godina, kada je osnovan samostan Anđela čuvara (otac Miškov) kao kuća matica nove Kongregacije sestara dominikanki.
Sestre su ostavile neizbrisiv trag u obrazovanju:
-1906. otvorile su dječji vrtić i privatnu žensku građanska školu.
-1915. otvorile su žensku pučku školu s pravom javnosti.
Sestre i danas, pod geslom Bogu, Redu i Narodu, brinu o samostanu u kojem uz patera Marka služi i legendarni 90-godišnji pater Drago Kolimbatović.
Pater Marko odlično surađuje s lokalnim župnikom don Franom Kurajom, a posebno hvali mlade Korčulane, popularne „Nikolaše“, koji svakodnevno ispunjavaju crkvu. Prisjećajući se poruke svoga brata Ante da na novoj dužnosti ne smije mirovati nego ostaviti trag, pater Marko zaključuje:
"Uz Božji blagoslov i zajednički život s Korčulanima, časnim sestrama dominikankama, moramo biti prisutni u duhovnosti, uz propovijedanje istine Evanđelja i druženje s Bogom.“
Organizatori stoga upućuju poziv svim vjernicima podrijetlom iz Lašvanske doline, njihovim obiteljima i prijateljima, kao i svim ljudima dobre volje s područja Rijeke i okolice, da se u nedjelju pridruže ovoj zajedničkoj molitvi i sjećanju na žrtve našeg zavičaja.
