⛅Vitez13°C·AQI: Dobar
Francuski predsjednik Emmanuel Macron izjavio je u srijedu, 28. siječnja, da je sukob sa Sjedinjenim Američkim Državama oko Grenlanda “strateško buđenje za cijelu Europu”, govoreći uz lidere Danske i njenog autonomnog teritorija Grenlanda.
Europske sile nastoje se udružiti kako bi pokazale da mogu stajati na vlastitim nogama nakon što je američki predsjednik Donald Trump uzdrmao transatlantske odnose prijetnjama da će preuzeti Grenland. Govoreći zajedno s premijerkom Danske Mette Frederiksen i premijerom Grenlanda Jensom-Frederikom Nielsenom, Macron je rekao da se “buđenje” mora fokusirati na “afirmaciju našeg europskog suvereniteta, naš doprinos sigurnosti Arktika, borbu protiv stranog uplitanja i dezinformacija, te borbu protiv globalnog zagrijavanja”.
On je Frederiksen i Nielsenu ponovno potvrdio solidarnost Francuske i “njenu posvećenost vašem suverenitetu i teritorijalnom integritetu”. “Francuska će nastaviti braniti ove principe u skladu s Poveljom Ujedinjenih naroda”, dodao je Macron, izrazivši podršku jačem angažmanu NATO-a na Arktiku. “Grenland nije na prodaju niti se može uzeti. Grenlanđani će odlučiti o svojoj budućnosti“, rekao je Macron.
Macron je dio svog obraćanja izgovorio na autohtonom grenlandskom jeziku, a zatim se, prešavši na danski jezik, obratio premijerki poručivši da će Francuska biti “rame uz rame” s Kraljevinom Danskom.
Nakon europskog protivljenja, Trump je odustao od prijetnji da će Grenland preuzeti vojnom silom.
Govoreći ranije u srijedu u Parizu, danska premijerka Mette Frederiksen izjavila je da Europa mora “odmah” unaprijediti svoju odbranu kako bi bila manje ovisna o Sjedinjenim Američkim Državama za vojnu zaštitu.
U ponedjeljak je generalni tajnik NATO-a Mark Rutte poručio zastupnicima Europske unije da “nastave sanjati” ako misle da se Europa može braniti bez SAD-a. Reagirajući na Rutteove izjave, Frederiksen je priznala da bi Europi trenutno bilo “izuzetno teško” da se sama odbrani. “Kada pogledate obavještajne kapacitete, nuklearno oružje i slično, mi ovisimo od SAD-a. Ali mislim da smo sposobni učiniti više nego što se trenutno javno govori“, rekla je na Univerzitetu Sciences Po.
Govoreći o cilju da se do 2035. godine značajno poveća izdvajanje za NATO, Frederiksen je rekla: “Nažalost, to bi bilo prekasno. Mislim da je ponovno naoružavanje sada najvažnija stvar.”
Članice NATO-a su prošle godine pristale na povećanje izdvajanja za odbranu i sigurnost na pet posto bruto domaćeg proizvoda, nakon ranijeg cilja od dva posto do 2024. godine, pod pritiskom američke vlade. Frederiksen je ocijenila da je Europa u prošlosti napravila “veliku grešku” smanjujući vojne budžete.
Sjedinjene Američke Države izvele su nove zračne udare na ciljeve unutar Irana, potvrdilo je Američko središnje zapovjedništvo (CENTCOM), dok je Teheran ubrzo odgovorio napadom na američku vojnu bazu u regiji.
1. lip 2026.
Pročitaj više
Cijene nafte na svjetskim tržištima započele su lipanj značajnim rastom, nakon što su nove napetosti na Bliskom istoku ponovno probudile zabrinutost ulagača za stabilnost opskrbe energentima.
1. lip 2026.
Pročitaj više
Iran neće prihvatiti nikakav sporazum sa Sjedinjenim Američkim Državama dok mu ne budu u potpunosti zajamčena prava, poručio je predsjednik iranskog parlamenta Mohamad Baker Galibaf, koji predvodi teheranski pregovarački tim u razgovorima s Washingtonom.
31. svi 2026.
Pročitaj više
Novinari koji izvještavaju iz Gaze dobit će prestižnu međunarodnu nagradu “Zlatno pero slobode” za 2026. godinu, kao priznanje za rad u izuzetno opasnim uvjetima.
29. svi 2026.
Pročitaj više