Gostovanje Slavena Kovačevića izazvalo je brojne reakcije u javnosti, posebice zbog njegova otvorenog napada na ključne aktere međunarodne zajednice i ponovnog otvaranja pitanja legitimnog predstavljanja konstitutivnih naroda. Kovačević je iskoristio medijski prostor kako bi poslao poruke koje mnogi analitičari vide kao nastavak unitarističke politike i pokušaj preglasavanja Hrvata u BiH.
Pitanje etničke pripadnosti i apel CIK-u
Jedna od središnjih tema razgovora bila je njegova kandidatura za hrvatskog člana Predsjedništva BiH, s obzirom na to da su njegovi politički protivnici, predvođeni Zdenkom Lučićem, problematizirali njegovo ranije nacionalno izjašnjavanje. Slučaj je dospio i pred Središnje izborno povjerenstvo (SIP/CIK).
Kovačević je te navode odbacio:
"Ja svoju etničku pripadnost nisam nikada mijenjao. Bio sam više puta na izborima i uvijek sam bio etnički Hrvat. Nikada to nisam promijenio. Uspjeli su u Strasbourgu dokazati da sam ja Hrvat, sudski. Zahtjev CIK-u je smiješan i pravno neutemeljen.“
Unatoč njegovim tvrdnjama, u hrvatskoj javnosti u BiH i dalje se propituje vjerodostojnost njegove kandidature, s obzirom na to da dolazi iz političkog miljea koji zagovara brisanje etničkih prefiksa i građanski model, dok se s druge strane kandidira za poziciju koja je Ustavom BiH namijenjena predstavniku hrvatskog naroda.
Oštre kritike na račun Christiana Schmidta i Matthewa Palmera
Kovačević se posebno obrušio na visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta, optuživši ga da radi izravno u korist HDZ-a BiH i očuvanja načela legitimnog predstavljanja.
Povod za napad bili su napori ureda visokog predstavnika u vezi s presudom Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu u predmetu Kovačević.
"Uložio je enormne napore, diplomatske kapacitete i novce da obori moju presudu u korist HDZ-a BiH i zbog toga će platiti cijenu“, izjavio je Kovačević, uputivši izravnu prijetnju visokom predstavniku.
Osim Schmidta, na meti kritika našao se i bivši američki diplomat Matthew Palmer.
Kovačević je prepričao detalje s pregovora o izmjenama Izbornog zakona iz 2022. godine, tvrdeći da je Palmer postavljao pitanja koja su išla u smjeru kompromisa i uvažavanja hrvatskih zahtjeva.
Prema njegovim riječima, Palmer je prvo pitao Komšića i mene 'što možemo dati Zagrebu?', zatim 'što možemo dati Hrvatima?', i na kraju 'što možemo dati HDZ-u i Draganu Čoviću?'.
Odgovorili smo da onome tko je preusmjerio rijeku nećemo dati ništa, jer je preusmjerio rijeku kada je gradio kuću - rekao je Kovačević.
Ove izjave izazvale su mnoštvo komentara na društvenim mrežama, posebno zbog načina na koji je opisao pregovore s međunarodnim dužnosnicima. Neki u javnosti smatraju da takve tvrdnje potvrđuju snažan utjecaj stranih čimbenika na političke procese u BiH, dok drugi smatraju da se radi o politički motiviranim tumačenjima događaja.
Sukob unutar sarajevske scene i optužbe za fašizam
Kovačević tijekom istupa nije štedio ni partnere iz bošnjačkog i građanskog bloka u Sarajevu. Žestoko je napao Sabinu Ćudić (Naša stranka) zbog njezine izjave o karakteru rata u BiH, a aktualnog člana Predsjedništva BiH Denisa Bećirovića optužio je za iznošenje neistina o odnosima BiH i NATO saveza.
Tijekom posjeta nije štedio ni svoje političke protivnike iz Sarajeva. Posebno je burno reagirao na izjavu Sabine Ćudić iz Naše stranke koja je rat u Bosni i Hercegovini opisala kao "borbu za vlast".
– Je li Sabina Ćudić čitala presude Karadžiću, Mladiću, generalu Miloševiću? Kakva 'borba za političku moć'? Neću to dopustiti! Ako ne zna, neka šuti! Pozivam sve pripadnike braniteljske populacije da joj ovo dobro zapamte – rekao je Kovačević.
Njegova reakcija izazvala je dodatne političke kontroverze, posebno zbog emotivnog tona kojim je govorio o ratnim presudama i prirodi rata u Bosni i Hercegovini.
Ipak, najoštriju retoriku zadržao je za kraj, kada je predstojeće izbore proglasio svojevrsnim referendumom i izravno napao politiku HNS-a i HDZ-a BiH.
Politiku Dragana Čovića i HDZ-a BiH, kao i kandidaturu Zdenka Lučića, ocijenio je opasnima za stabilnost države i budućnost Bosne i Hercegovine.
- Ovi izbori bit će referendum o tome pristaju li građani BIH na fašizam koji predstavlja HDZ i njihove satelitske snage ili na antifašizam koji predstavljam ja - zaključio je Kovačević.
Dodao je da smatra da je najveća opasnost za Bosnu i Hercegovinu nastavak političkog zastoja i beskrajnih blokada koje građane godinama drže u stanju frustracije i neizvjesnosti.
Njegov nastup izazvao je burne reakcije diljem političke scene, a brojne izjave koje je dao već su postale predmetom novih političkih sukoba i međusobnih optužbi.
Ovakve izjave, u kojima se legitimni politički zahtjevi jednog konstitutivnog naroda za ravnopravnošću i poštivanjem Daytona etiketiraju kao „fašizam“, dodatno zaoštravaju međunacionalne odnose i pokazuju da će predstojeća kampanja biti obilježena teškom retorikom i podjelama.
Kovačević je upozorio da će razdoblje od 2026. do 2030. godine biti ključno za „remodeliranje“ Bosne i Hercegovine pod okriljem međunarodne zajednice, zbog čega ishod ovih izbora smatra presudnim.
