
Ovim zaključkom Ustavni sud BiH obaviješten je da visoki predstavnik u BiH nema pravo donositi niti nametati zakone, jer to nije u skladu s Ustavom BiH.
Ustavnopravna komisija Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH na današnjoj sjednici usvojila je zaključak kojim je konstatirala da visoki predstavnik nema ustavnu nadležnost da donosi zakone, zbog čega su neustavne odredbe Zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona BiH.
Zaključak je donesen povodom zahtjeva Ustavnog suda BiH za ocjenu ustavnosti odredbe člana 203a. Krivičnog zakona BiH, kao i samostalnog člana 4. Zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona BiH, priopćeno je iz Parlamentarne skupštine BiH.
Zamjenik predsjedavajućeg Ustavnopravne komisije Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Milan Petković nada se da će Ustavni sud BiH uvažiti činjenicu da je najviše zakonodavno tijelo skupštine u BiH zauzelo zvaničan stav da nitko drugi, osim Parlamentarne skupštine BiH, ne može donositi zakone bez obzira na funkciju.
Petković je podsjetio da je prvi put ovo povjerenstvo zauzelo stav da visoki predstavnik nema pravo donositi, odnosno nametati zakone io tome je službeno obavijestio Ustavni sud BiH.
Naveo je kako je danas raspravljano o zahtjevu Ustavnog suda BiH da se ovo povjerenstvo izjasni o ustavnosti Krivičnog zakona BiH, odnosno o apelaciji koju su uputili zastupnici SNSD-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske.
“Apelacijom se traži da Ustavni sud BiH proglasi neustavnim nametnute izmjene Krivičnog zakona BiH, konkretno član 203a, koji je nametnuo Schmidt, a postale su sastavni dio zakonodavstva BiH. Ustavnopravna komisija je usvojila zaključak koji sam predložio kao njen član”, rekao je Petković novinarima.
Član 203a predviđa i zatvorske kazne za “neizvršavanje odluka visokog predstavnika”.
Pojasnio je kako je ovim zaključkom Ustavni sud BiH obaviješten da visoki predstavnik u BiH nema pravo donositi niti nametati zakone, jer to nije u skladu s Ustavom BiH.
”Zaključak je usvojen s četiri glasa za i tri glasa protiv”, dodao je Petković
Na današnjoj sjednici utvrđena je usuglašenost s Ustavom BiH i pravnim sustavom BiH Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o financiranju institucija BiH, čiji je predlagač zastupnik Marinko Čavara.
Ustavnopravna komisija zatražila je od Kolegija Zastupničkog doma produženje roka za dostavljanje izvještaja o Prijedlogu zakona o Visokom sudskom i tužiteljskom vijeću BiH, čiji su predlagači Darko Babalj, Branislav Borenović, Mira Pekić, Nenad Grković i Mladen Bosić, radi dobivanja mišljenja Venecijanske komisije o ovom zakonskom aktu.
Usvojen je i izvještaj o javnoj raspravi o Prijedlogu zakona o Visokom sudskom i tužiteljskom vijeću BiH, koji je, po zaključku Zastupničkog doma, provela Ustavnopravna komisija.
Usvojen je i izvještaj o praćenju realizacije preporuka revizije učinka “Aktivnosti institucija u procesu donošenja pravilnika o unutarnjoj organizaciji”, čiji je podnositelj Ured za reviziju institucija BiH.
Povodom Zahtjeva Ustavnog suda BiH za ocjenu kompatibilnosti odredaba Zakona o zabrani diskriminacije BiH, Ustavnopravna komisija konstatirala je da je Parlamentarna skupština BiH donijela Zakon o zabrani diskriminacije BiH i da će odluku o ovom sporu donijeti Ustavni sud BiH.

Nakon što je potvrđena informacija da Središnja izborna komisija Bosne i Hercegovine nije verificirala prijavu političke stranke Snaga naroda, oglasio se i čelnik stranke Ramo Isak.
30. svi 2026.
Pročitaj više
Središnje izborno povjerenstvo Bosne i Hercegovine, na svojoj 33. sjednici održanoj u petak, 29. svibnja, nije ovjerilo prijavu Naše stranke, SDS-a, Narodne snage i BPS-a.
29. svi 2026.
Pročitaj više
Sjednica Središnjeg izbornog povjerenstva Bosne i Hercegovine (SIP BiH), održana 29. svibnja 2026. godine, na kojoj su ovjerene prijave za predstojeće Opće izbore u listopadu, ponovno je na površinu izvukla stare političke i ideološke nesuglasice. Iako je primarni zadatak povjerenstva bio tehnička provjera dokumentacije 77 registriranih stranaka, rasprava se brzo pretvorila u raspravu o povijesnim i političkim simbolima u BiH. Glavna točka sporenja, uz status SNSD-a, bio je i naziv Hrvatske stranke prava BiH Herceg-Bosne.
29. svi 2026.
Pročitaj više
Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović poručio je nakon sjednice stranačkog Predsjedništva kako je Ured visokog predstavnika (OHR) davno trebao završiti svoju ulogu u BiH te predložio njegovo izmještanje u Bruxelles. Čović se uoči predizborne kampanje osvrnuo i na redefiniranje odnosa s Bošnjacima, ali i na optužbe političkih suparnika, poručivši da se HDZ BiH neće vraćati u „blato prošlosti“.
29. svi 2026.
Pročitaj više