Ključ dugovječnosti: Uz ovu naviku možete produžiti život za četiri godine

U svijetu opsjednutom optimizacijom zdravlja, gdje se svaki zalogaj broji i svaki korak prati, lako je previdjeti jedan od najtemeljnijih stupova našeg blagostanja. Godinama su nam stručnjaci govorili da su uravnotežena prehrana i redovita tjelovježba sveti gral dugog i zdravog života. Iako je njihov značaj neupitan, jedna liječnica britanskog zdravstvenog sustava (NHS) tvrdi da smo možda zanemarili najvažniji faktor od svih. Dr. Nighat Arif, poznata po svojim stručnim savjetima o ženskom zdravlju, nedavno je na TikToku podijelila poruku koja je odjeknula diljem svijeta. “Znanstvenici su upravo uzdrmali ono što smo mislili da znamo o dugovječnosti“, započela je, najavljujući otkriće koje bi moglo promijeniti svakodnevne navike milijuna ljudi. Prema njezinim riječima, ne radi se o egzotičnoj superhrani ili napornom režimu vježbanja, već o nečemu što svi radimo, ali rijetki shvaćaju ozbiljno.

Dr. Arif se pozvala na opsežnu studiju koju su proveli stručnjaci s prestižne Londonske škole ekonomije i političkih znanosti (LSE) u suradnji s osiguravajućom kućom Vitality. Rezultati su zapanjujući: samo jedna, naizgled jednostavna navika, može imati dramatičan utjecaj na naš životni vijek. Istraživanje, koje je pratilo više od 47 milijuna zabilježenih noći spavanja, pokazalo je da spavanje sedam sati svake noći, i to u otprilike isto vrijeme, može smanjiti rizik od prerane smrti za gotovo četvrtinu, točnije za 24 posto. Štoviše, ova navika ne samo da smanjuje rizik od smrtnosti, već potencijalno može produljiti životni vijek za čak četiri godine, a broj bolničkih prijema smanjiti za do sedam posto. Time san prestaje biti pasivna aktivnost i postaje najmoćniji alat za očuvanje zdravlja koji nam je na raspolaganju.

Ono što ovu studiju čini posebno značajnom jest naglasak na dosljednosti. Nije dovoljno samo povremeno odspavati preporučenih sedam do devet sati, već je ključno uspostaviti rutinu, takozvani “jednosatni prozor za odlazak na spavanje”. To znači da biste svake večeri trebali ići u krevet unutar istog vremenskog okvira od 60 minuta. Upravo je ta dosljednost, pokazalo se, čak i jači prediktor zdravstvenih rizika od samog trajanja sna. Nepravilan ritam spavanja, poznat i kao “socijalni jetlag”, narušava unutarnji sat našeg tijela i dugoročno potkopava zdravlje, povećavajući rizik od pretilosti, dijabetesa i kardiovaskularnih bolesti. Kronični nedostatak sna, upozorava se u izvješću, povećava i vjerojatnost razvoja depresije, dok istovremeno narušava koncentraciju, raspoloženje i produktivnost.

Unatoč ovim alarmantnim podacima, stvarnost je poražavajuća, devet od deset ljudi ne uspijeva održati optimalan obrazac spavanja. Dr. Arif posebno ističe žene u srednjim godinama kao jednu od najugroženijih skupina, koje se zbog hormonalnih promjena u menopauzi bore s valunzima, nesanicom i ubrzanim mislima. “Evo istine, dobar san nije luksuz, on je jednako važan kao tjelovježba ili prehrana. Za žene u menopauzi, zaštita sna ključna je za zaštitu mozga, srca i raspoloženja u desetljećima koja dolaze”, naglasila je liječnica. Njezin savjet je jasan i praktičan: uvedite jednu promjenu već večeras. Odredite svoj jednosatni prozor za spavanje i tijekom tog vremena ugasite sve ekrane, čija plava svjetlost ometa proizvodnju melatonina i drži mozak budnim.

Važnost sna nadilazi osobno zdravlje i ima golem utjecaj na cijelo društvo. Istraživanje je pokazalo da bi poboljšanje navika spavanja kod samo četvrtine populacije koja trenutno ne spava dovoljno moglo britanskom zdravstvenom sustavu uštedjeti nevjerojatnih 1,35 milijardi funti godišnje, što je oko 1,58 milijardi eura. Profesor Joan Costa-i-Font s LSE-a ističe kako bolje navike spavanja nisu samo pitanje osjećaja odmorenosti, već predstavljaju temeljnu investiciju u dugoročno zdravlje, dobrobit i produktivnost. Potencijalni utjecaj na zdravlje zaposlenika i širu ekonomiju je, prema njegovim riječima, golem.

Ipak, dr. Arif poziva i na dozu opreza. Priznaje da studija ima određena ograničenja, s obzirom na to da su je proveli privatna zdravstvena tvrtka i ekonomski fakultet, što znači da je fokus bio i na profitabilnosti te ekonomskim aspektima, a ne isključivo na kliničkim parametrima. Unatoč tome, poruka ostaje nepromijenjena i snažnija no ikad: spavanje moramo početi tretirati s poštovanjem koje zaslužuje. To nije izgubljeno vrijeme, već najvažnija zdravstvena navika koju možemo usvojiti za dulji i kvalitetniji život.

Izvor: vecernji.ba