
Kada o doručku razmišljamo samo kao o prvom obroku, mnogi ga se lako odreknu u ime uštede vremena. No, sve veće naučne studije jasno pokazuju da ono što jedemo ujutro, a ponekad i samo to da li jedemo može postaviti ton za naš cijeli dan.
Doručak istovremeno utječe na metabolizam, koncentraciju, raspoloženje pa čak i dugoročno zdravlje.
Istraživanja iz recentnih godina uvjerljivo povezuju redovno konzumiranje doručka s boljim kognitivnim performansama – uključujući bolju pažnju, pamćenje i brzinu obrade informacija kod odraslih i djece. To se događa zato što nakon noćnog posta naše tijelo ima niske zalihe glukoze, glavnog izvora energije za mozak, pa nutritivno bogat doručak pomaže u stabiliziranju šećera u krvi i održavanju mentalne oštrine tijekom jutra.
U jednoj velikoj studiji objavljenoj u BMC Psychiatry, znanstvenici su utvrdili da izostavljanje doručka nije bez posljedica – sudionici koji su redovno preskakali doručak imali su lošije rezultate na testovima kognitivne funkcije i veći rizik od neuropsihijatrijskih simptoma poput simptoma depresije i smanjene mentalne agilnosti.
Doktori također upozoravaju da načini prehrane koji zanemaruju jutarnji obrok mogu potaknuti metaboličku disrupciju: produženi post uslijed preskakanja doručka može poremetiti cirkadijalne ritmove, uzrokovati nestabilne nivoe šećera u krvi i potaknuti večernje prejedanje, što dugoročno povećava rizik od metaboličkih i kardiovaskularnih bolesti.
Kvalitet obroka je također važan. Prehrana bogata složenim ugljikohidratima, proteinima i zdravim mastima pomaže stabilizirati nivo energije i podržava dugotrajniji osjećaj sitosti, dok vrlo rafinirani ugljikohidrati mogu izazvati brzi skok šećera u krvi i kasniji pad energije, što potencijalno utječe i na koncentraciju i raspoloženje.
Na dugoročnom planu redovan i nutritivno bogat doručak povezan je sa smanjenim rizikom od metaboličkih bolesti, poput dijabetesa tipa 2, kao i kardiovaskularnih problema.
Izvor: klix.ba

PFAS, poznate kao „vječne kemikalije”, posljednjih su godina postale jedna od glavnih tema kada se govori o zagađenju okoliša i kvaliteti pitke vode. Riječ je o sintetičkim kemikalijama koje se desetljećima koriste u proizvodima otpornima na vodu, masnoću i visoke temperature.
22. svi 2026.
Pročitaj više
Iako mnogi zdravlje procjenjuju isključivo prema nalazima liječnika ili broju kilograma, stručnjaci upozoravaju da tijelo svakodnevno šalje brojne signale koji mogu otkriti da smo zdraviji nego što mislimo.
18. svi 2026.
Pročitaj više
Prehlada često počinje grebanjem u grlu, umorom i začepljenim nosom. Iako mnogi odmah posegnu za lijekovima, stručnjaci podsjećaju da i priroda nudi brojne sastojke koji mogu pomoći organizmu u borbi protiv blažih infekcija i jačanju imuniteta.
16. svi 2026.
Pročitaj više
Visoki krvni tlak često se naziva „tihim ubojicom” jer dugo može prolaziti bez simptoma, a pritom povećava rizik od srčanog i moždanog udara te zatajenja srca.
11. svi 2026.
Pročitaj više