
Svinjska mast posljednjih se godina vratila u kuhinje, često uz tvrdnju da je “zdravija od ulja” i da su je naše bake koristile s razlogom.
Za jedne je to povratak tradiciji, za druge samo još jedan prehrambeni trend. No je li svinjska mast zaista bolji izbor od biljnih ulja i drugih masnoća ili je stvar ipak malo složenija? Kao i obično, odgovor nije crno-bijel i ovisi o tome kako, koliko i za što je koristite.
Što ju razlikuje od ulja i maslaca
Svinjska mast je životinjska masnoća, bogata zasićenim i mononezasićenim masnim kiselinama. Upravo zbog tog sastava stabilna je na visokim temperaturama, što znači da se sporije razgrađuje pri pečenju i prženju. Zato se često navodi kao dobar izbor za pripremu jela koja zahtijevaju visoku temperaturu – primjerice prženje mesa ili krumpira. Za razliku od nekih biljnih ulja, ne dimi se brzo i ne mijenja okus jela.
S druge strane, biljna ulja nisu sva ista. Maslinovo ulje, primjerice, bogato je nezasićenim masnim kiselinama i ima dokazane pozitivne učinke na zdravlje, ali nije idealno za svaku vrstu termičke obrade. Suncokretovo i kukuruzno ulje često se koriste zbog cijene i neutralnog okusa, ali su osjetljivija na visoke temperature. Maslac, iako omiljen zbog okusa, također sadrži dosta zasićenih masti i mliječne tvari koje lako zagore.
Drugim riječima, svinjska mast ima tehnološke prednosti u kuhanju, ali to ne znači automatski da je “zdravija” u svakom kontekstu.
Zdravlje, količina i realna očekivanja
Najveća zabluda vezana uz svinjsku mast jest ideja da je ona sama po sebi zdravija alternativa svim drugim masnoćama. Istina je da sadrži i mononezasićene masne kiseline, ali i značajan udio zasićenih masti, čiji se unos preporučuje ograničiti. To ne znači da je trebate izbaciti, ali znači da s njom treba biti umjeren.
Problem često nije u samoj masti, nego u količini i načinu prehrane. Ako svinjsku mast koristite povremeno, za jela koja to stvarno traže, i pritom jedete raznoliku prehranu bogatu povrćem, ribe i biljnih ulja, nema razloga za paniku. No ako je koristite svakodnevno i u velikim količinama, teško je govoriti o zdravijem izboru.
Svinjska mast nije čudotvorna namirnica, ali nije ni prehrambeni neprijatelj kakvim se nekad smatrala. Kao i kod većine stvari u prehrani, ključ je u ravnoteži. Ulja, maslac i mast imaju svoje mjesto u kuhinji – pitanje je samo znate li kada i zašto posegnuti za kojim.
Za što je svinjska mast zapravo najbolji izbor u kuhinji
Svinjska mast ima smisla onda kad vam treba masnoća koja podnosi visoke temperature i daje dobar, ali nenametljiv okus. Najbolje se pokazala kod pečenja mesa – posebno svinjetine, piletine i teletine – jer ravnomjerno prenosi toplinu i pomaže stvaranju dobre korice.
Odlična je i za pečenje krumpira, bilo u tavi ili pećnici, jer daje hrskavost kakvu je teško postići uljem. Tradicionalno se koristi i za jela od kupusa, graha i krumpira, gdje mala količina masti zaokružuje okus cijelog jela. Manje je smisla koristiti je za lagane salate ili jela koja se ne zagrijavaju, ali za ozbiljno pečenje i “konkretnu” zimsku kuhinju – svinjska mast i dalje ima svoje mjesto, piše Index.
Izvor: vecernji.ba

Travanj donosi duže dane i svježiju ponudu na tržnicama, a upravo je to idealno vrijeme za laganiju prehranu i povratak sezonskim namirnicama koje odgovaraju organizmu nakon zime.
16. tra 2026.
Pročitaj više
Proljeće donosi duže dane i rascvjetanu prirodu, ali za milijune ljudi označava i početak borbe s alergijama. Simptomi poput curenja nosa, kihanja, svrbeža očiju i začepljenosti mogu ozbiljno narušiti svakodnevicu, no postoje načini kako ih ublažiti – od prilagodbi u domu do terapijskih rješenja.
15. tra 2026.
Pročitaj više
Stručnjaci upozoravaju da se ostaci hrane ne bi trebali podgrijavati više puta jer se time povećava mogućnost trovanja hranom. Problem nastaje kada se hrana hladi presporo ili se poslije ne zagrije dovoljno temeljito.
11. tra 2026.
Pročitaj više
Spavanje se možda ne računa kao kardio vježba, ali je ključno za zdravlje vašeg srca. Novo finsko istraživanje otkrilo je da vrijeme kada svaku večer odlazite na počinak može značiti razliku između visokog i niskog rizika od srčanog ili moždanog udara.
10. tra 2026.
Pročitaj više