⛅Vitez13°C·AQI: Dobar
Hamas održava izbore za novog privremenog vođu, potvrdio je za BBC visoki palestinski dužnosnik upoznat s djelovanjem te militantne skupine. Glasanje se provodi u Gazi, na okupiranoj Zapadnoj obali i među članovima Hamasa u dijaspori.
Ishod bi mogao odrediti smjer u kojem se pokret namjerava kretati, osobito u trenutku dok SAD i drugi posrednici raspravljaju o poslijeratnom upravljanju Gazom, naporima za obnovu i budućem statusu oružanih skupina. Izbori se održavaju nakon što je veći dio Hamasovog vodstva ubijen u izraelskim napadima koji su uslijedili nakon napada Hamasa na Izrael 7. listopada 2023., u kojem je ubijeno oko 1200 ljudi, a 251 osoba je oteta, piše BBC.
Prema izvoru, u Gazi se već tajno glasalo, no nije poznato je li proces dovršen i na drugim mjestima. Novi vođa imat će jednogodišnji mandat. Hamas je na vlasti u Pojasu Gaze, a posljednjih je godina imao sve veću potporu i na Zapadnoj obali, iako su njegove aktivnosti ondje strogo ograničene djelovanjem izraelske vojske i sigurnosnih snaga Palestinske samouprave.
Primirje u Gazi, koje podržava SAD, stupilo je na snagu u listopadu, a pregovori o kasnijim fazama sporazuma se nastavljaju. Prema predloženim uvjetima američkog plana, Hamas ne bi imao nikakvu ulogu u budućem upravljanju tim teritorijem. Uprava bi se, nakon provedenih reformi, na kraju trebala predati Palestinskoj samoupravi, koja upravlja dijelovima Zapadne obale.
Položaj vrhovnog vođe Hamasa ostao je upražnjen nakon smrti Yahye Sinwara, kojeg su izraelske snage ubile u Gazi u listopadu 2024., i političkog vođe Ismaila Haniyeha, ubijenog u izraelskom napadu u Iranu u srpnju iste godine.
U srpnju 2024. u izraelskom zračnom napadu na Gazu ubijen je i Hamasov vojni zapovjednik Mohammed Deif. Od Sinwarove smrti pokret je vodio privremeni odbor na čelu s Mohammadom Darwishom iz Katara. Prema pravilima pokreta, vođu Hamasa bira izborni kolegij od 86 članova.
Oni su izabrani iz Općeg vijeća Šure, najvišeg tijela Hamasa za donošenje odluka, koje predstavlja Gazu, Zapadnu obalu, palestinske zatvorenike u Izraelu i dužnosnike u inozemstvu. Prema riječima dužnosnika, utrka se uglavnom vodi između Khalila al-Hayye, koji vodi Hamas u Gazi i smatra se bliskim Sinwaru i Haniyehu, te Khaleda Meshaala.
On je vođa Hamasa u dijaspori i jedan od veterana pokreta, koji je prethodno bio na čelu skupine gotovo dva desetljeća. Smatra se da Meshaal trenutno boravi u Dohi, u Kataru. U internim raspravama spominjala su se i druga imena, no službeni uži izbor kandidata nije objavljen.
Rat koji je uslijedio nakon Hamasovog napada 7. listopada duboko je utjecao na unutarnju politiku pokreta. U izraelskim napadima ubijeni su visoki dužnosnici Hamasa te su znatno oslabljene vojne i političke strukture skupine, čime je smanjen utjecaj njezina vodstva sa sjedištem u Gazi.
Prema podacima ministarstva zdravstva pod kontrolom Hamasa, u Gazi je ubijeno više od 72.000 ljudi, pri čemu se ne pravi razlika između civila i boraca. Hamas je godinama bio obilježen stalnim unutarnjim rivalstvom između dviju glavnih struja.
Jednu, često opisivanu kao blisku Muslimanskom bratstvu, koju predstavljaju Meshaal i dijelovi vodstva u inozemstvu, promatrači smatraju pragmatičnijom i manje ideološki krutom. Druga se struja smatrala bližom Iranu, ključnom savezniku koji Hamasu osigurava financijsku potporu i oružje, a njezini najistaknutiji predstavnici bili su Sinwar i vođe unutar Gaze.
Kada je 2017. Haniyeh postao šef političkog ureda, a Sinwar preuzeo vodstvo u Gazi, proces donošenja odluka snažno se prebacio na taj teritorij. Međutim, čini se da je nedavni rat ponovno otvorio prostor za figure iz takozvane “stare garde” pokreta, koje se tradicionalno povezuju s Meshaalom.
Prema internim pravilima Hamasa, njegovo političko vodstvo sastoji se od 18 članova: šest predstavnika Gaze, šest predstavnika Zapadne obale i zatvorenika te šest predstavnika Hamasa u inozemstvu. Prema dužnosnicima upoznatim s raspravama, čini se da figure povezane sa “starom gardom” ponovno dobivaju na važnosti nakon godina u kojima je dominiralo vodstvo iz Gaze.
S obzirom na to da je Gaza razorena sukobima, a njezina politička scena u previranju, izbor novog vođe smatra se ključnim korakom u određivanju načina na koji će se Hamas nositi s rastućim unutarnjim i vanjskim pritiscima u nadolazećoj godini.
Nakon što je potvrđena informacija da Središnja izborna komisija Bosne i Hercegovine nije verificirala prijavu političke stranke Snaga naroda, oglasio se i čelnik stranke Ramo Isak.
30. svi 2026.
Pročitaj više
Središnje izborno povjerenstvo Bosne i Hercegovine, na svojoj 33. sjednici održanoj u petak, 29. svibnja, nije ovjerilo prijavu Naše stranke, SDS-a, Narodne snage i BPS-a.
29. svi 2026.
Pročitaj više
Sjednica Središnjeg izbornog povjerenstva Bosne i Hercegovine (SIP BiH), održana 29. svibnja 2026. godine, na kojoj su ovjerene prijave za predstojeće Opće izbore u listopadu, ponovno je na površinu izvukla stare političke i ideološke nesuglasice. Iako je primarni zadatak povjerenstva bio tehnička provjera dokumentacije 77 registriranih stranaka, rasprava se brzo pretvorila u raspravu o povijesnim i političkim simbolima u BiH. Glavna točka sporenja, uz status SNSD-a, bio je i naziv Hrvatske stranke prava BiH Herceg-Bosne.
29. svi 2026.
Pročitaj više
Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović poručio je nakon sjednice stranačkog Predsjedništva kako je Ured visokog predstavnika (OHR) davno trebao završiti svoju ulogu u BiH te predložio njegovo izmještanje u Bruxelles. Čović se uoči predizborne kampanje osvrnuo i na redefiniranje odnosa s Bošnjacima, ali i na optužbe političkih suparnika, poručivši da se HDZ BiH neće vraćati u „blato prošlosti“.
29. svi 2026.
Pročitaj više