
Europska komisija neće 15. travnja, kako je ranije planirano, podnijeti pravni prijedlog za trajnu zabranu uvoza ruske nafte zbog rata Moskve u Ukrajini, pokazuje ažurirani zakonodavni plan EU objavljen u utorak.
Međutim, jedan službenik EU rekao je za Reuters da prijedlog nije otkazan i da će ipak biti objavljen, ali ne do sredine travnja, zbog trenutnih geopolitičkih dešavanja.
Američko-izraelski rat protiv Irana stvara najveći poremećaj u snabdijevanju naftom u povijesti, prema Međunarodnoj agenciji za energiju, što je dovelo do naglog rasta globalnih cijena sirove nafte.
Prijedlog bi zakonski učvrstio potpuno ukidanje uvoza ruske nafte najkasnije do kraja 2027. godine. Europska unija je već usvojila zakon o postupnom ukidanju uvoza plina iz Rusije do kraja 2027.
Ova mjera bi imala mali neposredni uticaj na fizičko snabdijevanje, budući da je EU u posljednjem kvartalu 2025. uvozila samo jedan posto svoje nafte iz Rusije, nakon što je značajno smanjila uvoz od početka ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine.
Međutim, Brisel želi zakonski učvrstiti potpuno ukidanje uvoza ruske nafte kako bi ta mjera ostala na snazi čak i ako eventualni mirovni sporazum o ratu u Ukrajini dovede do ukidanja sankcija EU.
Sankcije EU na rusku naftu koja se transportira morem već su eliminirale većinu uvoza u blok.
Mađarska i Slovačka bile su jedine dvije zemlje EU koje su još uvozile rusku naftu do 27. siječnja, kada je Kijev saopćio da je ruski napad dronom pogodio opremu naftovoda u Ukrajini, poremetivši isporuke ruske nafte.
Budimpešta i Bratislava optužile su Ukrajinu da namjerno odgađa nastavak isporuka, što je izazvalo politički spor u kojem je Mađarska blokirala kredit EU za Kijev.
Prvobitni datum značio bi da prijedlog EU dolazi tri dana nakon parlamentarnih izbora u Mađarskoj. Mađarski premijer Viktor Orbán, koji je zadržao bliske odnose s Moskvom unatoč ratu u Ukrajini, snažno se protivi bilo kakvoj zabrani.
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen izjavila je ovog mjeseca da bi povratak ruskoj energiji bio strateška greška i učinio Europu ranjivijom.
Izvor: klix.ba

Nakon što je potvrđena informacija da Središnja izborna komisija Bosne i Hercegovine nije verificirala prijavu političke stranke Snaga naroda, oglasio se i čelnik stranke Ramo Isak.
30. svi 2026.
Pročitaj više
Središnje izborno povjerenstvo Bosne i Hercegovine, na svojoj 33. sjednici održanoj u petak, 29. svibnja, nije ovjerilo prijavu Naše stranke, SDS-a, Narodne snage i BPS-a.
29. svi 2026.
Pročitaj više
Sjednica Središnjeg izbornog povjerenstva Bosne i Hercegovine (SIP BiH), održana 29. svibnja 2026. godine, na kojoj su ovjerene prijave za predstojeće Opće izbore u listopadu, ponovno je na površinu izvukla stare političke i ideološke nesuglasice. Iako je primarni zadatak povjerenstva bio tehnička provjera dokumentacije 77 registriranih stranaka, rasprava se brzo pretvorila u raspravu o povijesnim i političkim simbolima u BiH. Glavna točka sporenja, uz status SNSD-a, bio je i naziv Hrvatske stranke prava BiH Herceg-Bosne.
29. svi 2026.
Pročitaj više
Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović poručio je nakon sjednice stranačkog Predsjedništva kako je Ured visokog predstavnika (OHR) davno trebao završiti svoju ulogu u BiH te predložio njegovo izmještanje u Bruxelles. Čović se uoči predizborne kampanje osvrnuo i na redefiniranje odnosa s Bošnjacima, ali i na optužbe političkih suparnika, poručivši da se HDZ BiH neće vraćati u „blato prošlosti“.
29. svi 2026.
Pročitaj više