|Redakcija
Zaboravljanje imena ili povremeni problemi s koncentracijom dio su normalnog starenja, no stručnjaci ističu da zdravlje mozga uvelike ovisi o životnim navikama. Sve više istraživanja pokazuje da se kognitivno propadanje može usporiti, a rizik od demencije smanjiti jačanjem takozvane kognitivne rezerve.
Učenje stranog jezika, sviranje instrumenta, rješavanje križaljki, igranje šaha i druge mentalno zahtjevne aktivnosti potiču stvaranje novih neuronskih veza te održavaju mentalnu fleksibilnost. Jednako važan je i društveni život, jer osobe koje redovito održavaju kontakte s obitelji, prijateljima i zajednicom imaju manji rizik od kognitivnog propadanja.
Prema stručnjacima, kognitivna rezerva može se graditi tijekom cijelog života, a ne samo u mladosti. Istraživanja pokazuju da čak i osobe koje nakon umirovljenja počnu učiti novi jezik ili glazbeni instrument mogu poboljšati pamćenje i koncentraciju.
Znanstvenici ističu i važnost memorijskih tehnika poput povezivanja informacija s poznatim mjestima ili stvaranja mentalnih slika, koje mogu pomoći u očuvanju mentalne oštrine.
Iako ne postoji siguran način za potpuno sprječavanje demencije, redovita tjelesna aktivnost, kvalitetan san, zdrava prehrana, mentalni izazovi i aktivan društveni život smatraju se među najvažnijim čimbenicima za očuvanje zdravlja mozga i u poznijoj životnoj dobi.
