Doživotno učenje može usporiti kognitivni pad i smanjiti rizik od demencije

Ako rješavate samo jednu križajku dnevno, vjerovatno ćete postati dobri upravo u križaljkama. Sve više istraživanja, međutim, pokazuje da različite navike i hobiji djeluju kao svojevrsni kognitivni trening, gradeći znanje i vještine koje mogu ojačati pojedine dijelove mozga kako starimo. Jedna nedavna studija povezala je manji rizik od Alzheimerove bolesti i kognitivnog pada s doživotnim učenjem. To podrazumijeva intelektualno stimulativna iskustva (čitanje i pisanje, učenje stranog jezika, igranje šaha, rješavanje zagonetki, odlazak u muzeje) od djetinjstva pa sve do mirovine.

“One na neki način rastežu vaš mozak i vaše razmišljanje. Koristite različite kognitivne sustave”, pojasnila je neuropsihologinja Andrea Zammit iz Rush University Medical Center u Chicagu, koja je vodila ovu studiju.

Ako niste rano u životu prigrlili ono što Zammit naziva kognitivno obogaćujućim aktivnostima, nije kasno da počnete. Srednje životno doba nudi važan prozor za zaštitu zdravlja mozga, a znanstvenici istražuju širok spektar mogućih načina da ostanemo “mentalno oštri” – od učenja sviranja instrumenta do posmatranja ptica i specijaliziranih igara za trening mozga. “Nije poanta u jednoj aktivnosti. Više se radi o pronalasku smislenih aktivnosti prema kojima osjećate strast”, kaže Zammit, uz naglasak da je važno u njima istrajati, a ne samo povremeno ih isprobavati.

Tjelesno zdravlje također je ključno za zdravlje mozga. Zato stručnjaci preporučuju i tjelesnu aktivnost koja podiže puls, ali i kontrolu krvnog tlaka, kvalitetan san pa čak i vakcinaciju u starijoj životnoj dobi. “Ne postoji čarobna formula koja će spriječiti ni demenciju ni normalan kognitivni pad koji dolazi sa starenjem”, upozorava Ronald Petersen, specijalista za Alzheimerovu bolest u Mayo klinici.

Međutim, promjene životnog stila pružaju šansu da se “uspori krivulja propadanja”.

Zammitina studija o doživotnom učenju obuhvatila je gotovo 2.000 starijih osoba, od 53 do 100 godina, koje na početku nisu imale demenciju i bile su praćene osam godina. Istraživači su ih ispitivali o formalnom obrazovanju i drugim intelektualno stimulativnim aktivnostima u mladosti, srednjim godinama i starijem dobu, te im redovno provodili niz neuroloških testova. Dio sudionika je s vremenom ipak dobio dijagnozu Alzheimerove bolesti, ali se bolest pojavila pet godina kasnije kod onih koji su imali najviše doživotnog učenja u odnosu na one sa najmanje, navodi Zammitin tim u časopisu Neurology. Viša mentalna aktivnost u srednjim i kasnijim godinama povezana je i sa sporijim kognitivnim padom. Još zanimljiviji su bili nalazi obdukcija 948 sudionika koji su umrli tijekom studije. Čak i kada su njihovi mozgovi sadržavali tipična obilježja Alzheimerove bolesti, ljudi čiji je život bio kognitivno “obogaćen” imali su bolje pamćenje i mišljenje te sporiji pad prije smrti.

To je ono što znanstvenici nazivaju kognitivnom rezervom. Riječ je o tome da je učenje ojačalo živčane veze u različitim regijama, čineći mozak otpornijim i sposobnijim da barem neko vrijeme nadoknadi oštećenja uzrokovana starenjem ili bolešću.

Studija Rush centra ne može dokazati uzročno-posljedičnu vezu, ona pokazuje povezanost između kognitivne stimulacije i rizika od demencije. Ipak, i druga istraživanja nude slične tragove, poput onih koja zdravlje mozga povezuju sa sviranjem glazbenog instrumenta. Jedno istraživanje ukazuje i na to da bi tzv. trening brzine mozga, putem online programa u kojem treba prepoznati slike dok se na ekranu pojavljuje sve više ometajućih faktora, mogao pomoći.

Studija koju financiraju američki Nacionalni instituti za zdravlje sada ispituje ima li koristi od dugotrajnog korištenja kompjuterskih vježbi koje ciljaju poboljšanje pažnje i vremena reakcije. “Brzina obrade informacija u mozgu utiče na to koliko dobro možemo obavljati više stvari odjednom ili upravljati vozilom”, objašnjava Jessica Langbaum iz Banner Alzheimer’s Institutea, koja nije uključena u istraživanja treninga mozga. Za sada ona savjetuje da se biraju aktivnosti koje nas tjeraju da brzo razmišljamo, recimo, pridruživanje čitalačkom klubu jer se tako spaja individualno čitanje s diskusijom i društvenom povezanošću.

Mnogi kronični zdravstveni problemi koji se javljaju u srednjoj dobi povećavaju rizik od kasnijeg razvoja Alzheimerove bolesti ili drugih demencija. Na primjer, visok krvni tlak oštećuje krvne puteve, što je loše za srce i smanjuje dotok krvi u mozak. Loše kontroliran dijabetes može potaknuti štetne upalne procese u mozgu.

To znači da ključne preporuke za zdravlje srca, redovna fizička aktivnost, dosta voća i povrća u ishrani, izbjegavanje gojaznosti te kontrola dijabetesa, visokog krvnog pritiska i kolesterola, istovremeno doprinose i zdravlju mozga.

Dodatni korak je vakcinacija protiv herpesa zoster. Ona ne samo da sprječava izuzetno bolan osip, nego sve više istraživanja pokazuje da vakcinisane osobe imaju i manji rizik od razvoja demencije.

Izvor: klix.ba