Na početku novog tjedna terminska cijena nafte marke Brent porasla je za 2,45 posto i dosegnula 93,35 dolara po barelu. Istodobno je na američkom tržištu cijena WTI nafte skočila za 2,8 posto, na 89,78 dolara po barelu.
Rast cijena uslijedio je nakon što je izraelski premijer Benjamin Netanyahu objavio da je zajedno s ministrom obrane Yisraelom Katzom naredio proširenje vojnih operacija u Libanonu. Odluka je donesena unatoč prekidu vatre koji je na tom području proglašen u travnju, a tržišta strahuju da bi novo zaoštravanje sukoba s Hezbollahom, kojeg podupire Iran, moglo ugroziti ionako osjetljivu sigurnosnu situaciju u regiji.
Poskupljenje na početku lipnja dolazi nakon izrazito turbulentnog svibnja, tijekom kojeg su cijene nafte zabilježile najveći mjesečni pad u posljednjih nekoliko godina. Na londonskoj burzi cijena barela Brenta tijekom svibnja pala je za više od 19 posto, što je najveći mjesečni pad od ožujka 2020. godine i razdoblja obilježenog pandemijom koronavirusa. Na američkom tržištu WTI je izgubio gotovo 17 posto vrijednosti, što predstavlja najveći pad od travnja 2025. godine.
Glavni razlog svibanjskog pada bile su sve snažnije nade investitora da su Sjedinjene Američke Države i Iran blizu dogovora koji bi doveo do normalizacije prometa kroz Hormuški tjesnac, jednu od najvažnijih svjetskih ruta za transport nafte.
Dodatni pritisak na cijene pojavio se krajem mjeseca nakon što je američki predsjednik Donald Trump najavio da će donijeti konačnu odluku o mogućem sporazumu s Iranom. Tom je prilikom iznio niz zahtjeva prema Teheranu, među kojima su odricanje od nuklearnog oružja, potpuno otvaranje Hormuškog tjesnaca za međunarodni promet bez naknada, uklanjanje preostalih mina te dopuštanje američkoj strani da ukloni i uništi obogaćeni uran.
Posljednjeg trgovinskog dana u svibnju Brent je pao za 1,77 posto, na 92,05 dolara po barelu, dok je WTI oslabio za 1,73 posto, završivši trgovanje na 87,36 dolara.
Analitičari Goldman Sachsa smatraju kako su izgledi za daljnje kretanje cijena i dalje neizvjesni. Njihova prognoza za četvrto tromjesečje 2026. godine predviđa prosječnu cijenu Brenta od 90 dolara, a WTI-ja od 83 dolara po barelu.
U toj investicijskoj banci upozoravaju da bi eventualni novi poremećaji u opskrbi s Bliskog istoka mogli dodatno pogurati cijene prema gore. S druge strane, slabljenje globalne potražnje, posebno u Kini i zapadnoj Europi, moglo bi ponovno stvoriti pritisak na pojeftinjenje nafte.
Prema njihovim procjenama, slabiji podaci o maloprodajnoj potrošnji u travnju u Kini i zapadnoeuropskim zemljama upućuju na mogućnost smanjenja potražnje za naftom za oko dva milijuna barela dnevno u odnosu na ranija očekivanja, što bi moglo imati značajan utjecaj na tržište u nastavku godine.
