⛅Vitez13°C·AQI: Dobar
„Zimu obično ne povezujemo s dehidracijom, pa u tim mjesecima ne razmišljamo aktivno o tome pijemo li dovoljno vode“, objasnila je stručnjakinja.
Održavanje odgovarajuće hidratacije tijekom zimskih mjeseci može biti iznenađujuće teško, no stručnjaci ističu da je jednako važno – ako ne i važnije – nego ljeti.
Yadira Santiago Banuelos, klinička docentica i praktičarka obiteljske medicine na Fakultetu za sestrinstvo Sveučilišta Purdue, kaže da hidratacija ima ključnu ulogu u svemu, od zdravlja kože do imuniteta kada temperature padnu, piše Euronews. „Kada smo iznutra dobro hidrirani, bolje je hidrirana i naša koža, što pomaže kod suhoće“, rekla je Banuelos. „Također pomaže u podmazivanju zglobova, što nam je itekako važno dok, primjerice, čistimo snijeg.“
Hidratacija podupire i imunološki sustav tijekom vrhunca sezone prehlada i gripe. „Pomaže u održavanju vlažnog sloja sluznice koji sprječava prodor virusa i bakterija tijekom zime“, dodala je, prenosi N1.
Zašto se zimska dehidracija lako zanemaruje
Banuelos ističe da ljudi često podcjenjuju rizik od dehidracije tijekom hladnijih mjeseci.
„Zimu obično ne povezujemo s dehidracijom, pa u tim mjesecima ne razmišljamo aktivno o tome pijemo li dovoljno vode“, objasnila je. Istodobno, prirodni osjećaj žeđi slabi. „Naši receptori za žeđ zapravo se smanjuju za oko 40 posto“, rekla je Banuelos, što znači da ljudi mogu već biti dehidrirani kada osjete žeđ. Hladno vrijeme doprinosi i na manje očite načine. Suhi zrak izvlači vlagu iz kože, ljudi zimi češće mokre, a znojenje se i dalje događa – iako je manje primjetno.
„I dalje se znojimo, ali to često ne primjećujemo jer znoj u hladnoći brže isparava“, dodala je.
Koji su zdravstveni rizici dehidracije?
Prema Banuelos, dehidracija može uzrokovati niz simptoma, ovisno o težini, uključujući vrtoglavicu, suhu kožu, ispucale usne, osjećaj slabosti i mentalne magle te umor. Dugotrajnija dehidracija može biti znatno ozbiljnija. „Može povećati rizik od težih posljedica, uključujući probleme s bubrezima, poput zatajenja bubrega i povećanog rizika od bubrežnih kamenaca.“
Koliko vam vode zapravo treba?
Često spominjana preporuka da treba piti osam čaša vode dnevno možda nije dovoljna za sve. „Muškarcima je obično potrebno više – oko 13 čaša ili 104 unce (otprilike tri litre) vode dnevno“, rekla je Banuelos. „Ženama je u prosjeku potrebno oko devet čaša ili 72 unce (otprilike dvije litre) dnevno.“
Potrebe se mogu povećati tijekom trudnoće ili dojenja, kada ženama može biti potrebna količina vode slična onoj koju trebaju muškarci.
Travanj donosi duže dane i svježiju ponudu na tržnicama, a upravo je to idealno vrijeme za laganiju prehranu i povratak sezonskim namirnicama koje odgovaraju organizmu nakon zime.
16. tra 2026.
Pročitaj više
Proljeće donosi duže dane i rascvjetanu prirodu, ali za milijune ljudi označava i početak borbe s alergijama. Simptomi poput curenja nosa, kihanja, svrbeža očiju i začepljenosti mogu ozbiljno narušiti svakodnevicu, no postoje načini kako ih ublažiti – od prilagodbi u domu do terapijskih rješenja.
15. tra 2026.
Pročitaj više
Stručnjaci upozoravaju da se ostaci hrane ne bi trebali podgrijavati više puta jer se time povećava mogućnost trovanja hranom. Problem nastaje kada se hrana hladi presporo ili se poslije ne zagrije dovoljno temeljito.
11. tra 2026.
Pročitaj više
Spavanje se možda ne računa kao kardio vježba, ali je ključno za zdravlje vašeg srca. Novo finsko istraživanje otkrilo je da vrijeme kada svaku večer odlazite na počinak može značiti razliku između visokog i niskog rizika od srčanog ili moždanog udara.
10. tra 2026.
Pročitaj više