upozoravajući da Kremenik ne smije postati još jedan zaboravljeni i nepovratno uništeni vodotok u Bosni i Hercegovini.
Kada je riječ o aktivnostima Udruženja „Aarhus centar u BiH“, njihov angažman oko potoka Kremenik u Vitezu prvenstvenstveno se temelji na primjeni pravnih mehanizama
Aarhuske konvencije, koja građanima jamči pravo na točne ekološke informacije, sudjelovanje u donošenju odluka i pristup pravosuđu.
Prema službenim informacijama i dokazima koje su prikupili građani i aktivisti na terenu, stanje na potoku zahtijeva trenutačnu intervenciju. Ključni problemi koji uništavaju Kremenik uključuju:
Kontinuirano ispuštanje otpadnih voda: Ozbiljne indicije i snimke s terena ukazuju na to da se u potok i dalje ispuštaju neprečišćene fekalne i tehnološke otpadne vode iz obližnje poslovne zone.
Zatajenje sustava za pročišćavanje: Unatoč ranijim opomenama, sustavi za pročišćavanje pojedinih privrednih subjekata ili su potpuno nefunkcionalni ili nedostatni za volumen otpada koji stvaraju.
Ilegalno preoblikovanje korita: Zabilježeni su nezakoniti građevinski zahvati unutar samog prirodnog korita potoka, čime se izravno uništava stanište i onemogućava prirodni mrijest salmonidnih vrsta riba.
Jedan od najvećih problema u BiH ekologiji je ignoriranje prijava od strane institucija. Aarhus centar u BiH koristi zakonske rokove kako bi prisilio inspekcije i ministarstva na očitovanje. Ako institucije ne odgovore na prijave o zagađenju Kremenika, udruga pokreće upravne sporove i ulaže žalbe zbog šutnje administracije, tjerajući sustav na transparentnost.
Veljović: „Inspekcije reagiraju prekasno, zagađivači koriste tromost sustava“
Izvršna direktorica Udruženja „Aarhus centar u BiH“, Emina Veljović, upozorava da je slučaj potoka Kremenik preslika dubljeg problema s kojim se ekološki pravnici svakodnevno susreću u Bosni i Hercegovini. Prema njezinim riječima, ključni problem leži u sporosti i površnosti nadležnih inspektorata koji svojim pasivnim pristupom zapravo idu na ruku ekološkim kriminalcima.
Nadležni inspektorati često usko i tromo primjenjuju svoje zakonske ovlasti. Umjesto da provode redovite, temeljite terenske kontrole i uspostave trajni monitoring, oni se najčešće zadovoljavaju površnim administrativnim odgovorima i dozvolama izdanim prije više godina. Kada se uputi hitna prijava za zagađenje rijeke ili potoka, inspekcija na teren nerijetko izađe tek nakon nekoliko dana. Do tada je zagađena voda već otekla, a ekološka havarija se prenijela dalje, pa inspektori 'utvrde' da je sve u redu jer na licu mjesta više nema vidljivih tragova.
Dozvole koje gospodarstvenici posjeduju nisu i ne smiju biti 'blanko ček' odobrenja na osnovu kojih se bilo tko može ponašati kako hoće u prostoru, bez ikakve odgovornosti prema okolišu i zdravlju građana. Vrijeme je da institucije počnu raditi svoj posao i snose odgovornost za svoje nedjelovanje“, jasna je Veljović.
Lokalni ekolozi i sportski ribolovci ne skrivaju ogorčenje trenutnim stanjem na terenu. Iz Udruge sportskih ribolovaca Vitez upozoravaju kako su posljedice već sada katastrofalne.
"Kremenik je desetljećima bio srce našeg ribljeg fonda. Zbog idealne temperature i čistoće, pastrva se ovdje prirodno mrijestila, što je rijetkost u cijeloj regiji. Danas, zbog pjene, smrada i fekalija, riblji mlađ doslovno ugiba pred našim očima. Ako se ovo hitno ne zaustavi, trajno gubimo ovaj ekološki biser“, poručuju ogorčeni ribolovci.
Mještani koji žive u blizini potoka također svjedoče svakodnevnom ekocidu. „Više ne možemo proći pored potoka od neugodnih mirisa, osobito u ljetnim mjesecima kada padne nivo vode. Sramota je da se zbog profita pojedinaca uništava javno dobro, a inspekcija reagira tek kad ih pritisnemo preko medija“, ističu mještani Viteza.
Budući da je njihovo sjedište u Sarajevu, Aarhus centar se oslanja na „oči i uši“ na terenu – lokalnu Ekološku udrugu Kremenik i Udrugu sportskih ribolovaca Vitez. Dok lokalni aktivisti provode terenske akcije (poput čišćenja, poribljavanja ili edukativnih šetnji), Aarhus centar im pruža logističku i pravnu nadogradnju kako bi te akcije imale stvarni institucionalni odjek
Ekološki dragulj pretvoren u otpadni kanal
Podsjećamo, potok Kremenik specifičan je po tome što ga napajaju dva iznimno jaka podzemna vrela. Zbog svoje čistoće, njegova je voda izvorno pripadala prvoj kategoriji, čineći ga jedinstvenim uzgojnim potokom.
Danas, umjesto strogo zaštićene zone, Kremenik u praksi funkcionira kao otvoreni odvodni kanal industrijskog i privatnog sektora.
Jednokratne kazne iz prethodnih godina očito nisu donijele trajno rješenje, zbog čega Aarhus centar u BiH inzistira na uvođenju stalnog monitoringa i oštrom kažnjavanju svih prekršitelja bez iznimke.
Zakoni o zaštiti voda moraju se početi provoditi na terenu, a ne samo na papiru.
Kampanja pod sloganom #aarhuscentarubih šalje jasnu poruku nadležnim inspekcijama da je vrijeme za utvrđivanje činjenica i trajno zaustavljanje zagađenja prošlo, konkretni koraci moraju se poduzeti danas!
