|Urednik
Iako je od završetka rata prošlo više od tri desetljeća, Bosna i Hercegovina se i dalje suočava s golemim i opasnim problemom – pod minama je još uvijek oko 756 četvornih kilometara teritorija. Da situacija bude gora, broj obučenih deminera na terenu gotovo se prepolovio u usporedbi s razdobljem prije pandemije COVID-19, javlja novinska agencija FENA
Prema službenim podacima Centra za uklanjanje mina u BiH (BHMAC), početkom ove godine minski sumnjiva površina iznosila je 774 četvorna kilometra. Iako je tijekom proteklih mjeseci očišćeno oko 18 četvornih kilometara, preostalih 756 četvornih kilometara i dalje predstavlja izravnu opasnost za lokalno stanovništvo i razvoj gospodarstva.
Kritičan nedostatak radne snage i starenje kadra
Broj licenciranih deminera u BiH dramatično je opao nakon pandemije. Postojeći kadar ubrzano stari, mnogi od njih obavljaju ovaj posao dulje od 20 godina i pred mirovinom su.
S druge strane, interes mladih za ovo zanimanje gotovo da i ne postoji.
Glavni razlozi za to su visoki rizik te činjenica da radni, socijalni i mirovinski status deminera godinama nije bio adekvatno zakonski uređen.
Utjecaj rata u Ukrajini na povlačenje donatora
BiH se više od 30 godina u procesu deminiranja uvelike oslanjala na međunarodne donacije. Međutim, zbog izbijanja rata u Ukrajini i pojave drugih novih globalnih kriza, međunarodni novac ubrzano presušuje i preusmjerava se na druga žarišta.
Zbog nedostatka financiranja, neke od velikih inozemnih humanitarnih organizacija, poput Norveške narodne pomoći (Norwegian People's Aid), već su se povukle iz BiH.
Dva scenarija za budućnost: Potpuno čišćenje do 2036. ili tek do 2045. godine?
Spas za domaći sustav deminiranja mogao bi biti novi Zakon o protuminskom djelovanju, koji se trenutno nalazi u proceduri usuglašavanja. Taj zakon predviđa uvođenje obveznog stabilnog domaćeg financiranja, prema kojem bi državne i entitetske institucije morale izdvajati minimalno 0,2 posto svojih proračuna isključivo za uklanjanje mina.
O sudbini tog zakona ovise i konačni rokovi za završetak ovog dugotrajnog procesa:
- Scenarij A (ako se zakon usvoji): Uz stabilno domaće financiranje i reorganizaciju službi, BiH bi mogla postati potpuno slobodna od mina do 2036. godine.
Scenarij B (ako zakon propadne): Bez inozemnih donacija i domaćeg novca, proces čišćenja mogao bi se rastegnuti čak do 2045. godine, što znači da bi građani BiH s ovom opasnošću mogli živjeti još puna dva desetljeća.
