
Regionalne vlade suočavaju se s rastućim pritiskom zbog skoka cijena nafte i naftnih derivata, pa diljem jugoistočne Europe najavljuju razne mjere za ublažavanje utjecaja na građane i gospodarstvo.
U Srbiji državni nameti trenutno čine 55 posto maloprodajne cijene dizela i 57 posto cijene benzina. Trošarine su povećane sredinom veljače, pa sada iznose oko 72 dinara po litri benzina, a za dizel više od 74 dinara. Cijena goriva uključuje PDV od 20 posto, naknade za obvezne rezerve i energetsku učinkovitost.
Analize pokazuju da Srbija ima jedan od najvećih udjela državnih dažbina u regiji i šire, zbog čega ekonomski stručnjaci smatraju da postoji prostor za smanjenje trošarina za najmanje 20 posto. Takva mjera bi smanjila udio državnih dažbina ispod polovice ukupne cijene goriva, ali bi one i dalje ostale veće nego u brojnim državama EU i zemljama regije.
Premijer Sjeverne Makedonije najavio je da će vlada odmah reagirati ako dođe do drastičnog porasta cijena nafte. Moguće mjere uključuju smanjenje trošarina ili PDV-a, s ciljem zaštite životnog standarda građana.
Vlasti tvrde da goriva ima dovoljno i pozivaju stanovništvo na mirnoću. Istovremeno, inspekcije kontroliraju benzinske postaje zbog sumnji da neki distributeri ograničavaju prodaju kako bi kasnije ostvarili veću dobit.
U Sloveniji se očekuje novo usklađivanje cijena goriva, a bez jače državne intervencije benzin bi mogao poskupjeti za oko pet centi po litri, dok bi dizel mogao biti skuplji i do 15 centi.
Pritisak na tržište dolazi od poremećaja u globalnoj opskrbi, posebno nakon zatvaranja Hormuškog tjesnaca, važne rute za transport nafte i ukapljenog prirodnog plina.
Državne robne rezerve imaju stotine milijuna litara goriva, što je dovoljno za više od tri mjeseca prosječne potrošnje. Vlasti kažu da nema razloga za paniku te da će koristiti mehanizme poput prilagodbe trošarina kako bi ublažili utjecaj na potrošače.
U Crnoj Gori također se upozorava na moguće novo poskupljenje goriva i lančano povećanje cijena roba i usluga. Predstavnici oporbe traže smanjenje trošarina kako bi se spriječio domino-efekt inflacije, podsjećajući na snažan rast cijena tijekom prethodnih energetskih kriza.
Slična je situacija i u Hrvatskoj, gdje se očekuje značajan porast cijena goriva. Procjene govore da bi prosječni spremnik dizela mogao poskupjeti za više od deset eura, dok bi benzin mogao poskupjeti za nekoliko eura po punjenju.
Vlada najavljuje ograničenja cijena i druge intervencije kako bi ublažila utjecaj na građane i spriječila inflaciju, posebno uoči turističke sezone. Stručnjaci smatraju da država ima mehanizme za amortizaciju rasta cijena smanjenjem trošarina i poreza, dok distributeri očekuju dodatne porezne olakšice.
Zajednički nazivnik u svim zemljama regije su napori vlada da poreznom politikom i kontrolom cijena spriječe nagli utjecaj na životni standard stanovništva zbog globalnih poremećaja na energetskom tržištu.

Najnovija mapa nezaposlenosti u Europi za 2026. godinu donosi jasnu liniju razgraničenja na Balkanu.
11. tra 2026.
Pročitaj više
Slovenija za obrtnike, Njemačka za medicinske sestre i tehničare, a Hrvatska za ugostiteljske radnike iz BiH.
11. tra 2026.
Pročitaj više
Hrvatski arhitekt i urbanist Nikola Bašić, zajedno sa suradnicima, predstavio je idejno rješenje budućeg vidikovca te širu prostornu i programsku studiju razvoja turističkih sadržaja na području Ramskog jezera, koja uključuje nekoliko lokacija i različite koncepte korištenja prostora.
10. tra 2026.
Pročitaj više
Prema analizi koju prenosi Klix.ba, cijene goriva u Europskoj uniji značajno su porasle, a razlike među državama su vrlo izražene – od najskupljih zapadnoeuropskih tržišta do znatno povoljnijih cijena na jugu i istoku Europe.
10. tra 2026.
Pročitaj više