Europski umirovljenici ne sjede kod kuće – oni rade, zarađuju i tako ostaju aktivni članovi društva. Odlazak u mirovinu u BiH uglavnom znači izolaciju i kraj, kažu bh. umirovljenici. No, ne mora biti tako. Tek završetkom radnog vijeka u BiH počinje borba za preživljavanje, kažu umirovljenici. Mustafa Karović, umirovljenik: Trebalo bi malo više pripaziti na
Europski umirovljenici ne sjede kod kuće – oni rade, zarađuju i tako ostaju aktivni članovi društva. Odlazak u mirovinu u BiH uglavnom znači izolaciju i kraj, kažu bh. umirovljenici. No, ne mora biti tako.
Tek završetkom radnog vijeka u BiH počinje borba za preživljavanje, kažu umirovljenici.
Mustafa Karović, umirovljenik:
Trebalo bi malo više pripaziti na umirovljenike, barem one s nižim mirovinama. Ima ih skromnih, ali ima i onih poput mene, koji su morali otići ranije. Otišao sam s 38 godina staža, prisilno, i sada imam minimalnu starosnu mirovinu. Ne znam kako bih bez pomoći kćeri iz Njemačke…
Umjesto uživanja u plodovima dugogodišnjeg rada, financijska neizvjesnost i dalje je svakodnevica većine umirovljenika u BiH.
Kad odeš u mirovinu, odmah bi trebao umrijeti da ne smetaš ovom narodu;
Sama živim, dovoljno mi je uz pomoć kćeri, ne žalim se, samo neka je mira;
Kako žive? Slabo. Treba povećati, ali neće nitko. I što da radiš? Šuti i trpi koliko možeš – samo su neki od komentara građana.
Dok mnogi brinu kako preživjeti, teško je očekivati da stariji budu aktivni i društveno uključeni. Ipak, postoje iznimke – u Republici Srpskoj su nedavno tri osobe starije od 65 godina upisale fakultet, a 84-godišnji Hazim Kukuruzović iz Sarajeva poznat je po svojoj fizičkoj aktivnosti, piše N1.
Hazim Kukuruzović, umirovljenik:
Ustajem oko 7, doručkujem i svakodnevno pješačim. Kavu pijem dva i pol kilometra od kuće, nikad u kafićima u svom naselju. Svaki dan prijeđem najmanje pet kilometara – to mi je minimum.
Dok europski umirovljenici sve češće rade pola radnog vremena kako bi ostali aktivni i povećali prihode, BiH još nema sustavne programe koji bi potaknuli starije na društveni angažman.
Halima Resić, sekretarica Internacionalne akademije BiH:
U zapadnim zemljama dob je samo broj. Radite dokle vam zdravlje dopušta. Da bismo i mi to postigli, potrebna je strategija i povezanost akademske zajednice. U Europi imate programe 75+, pa čak i transplantacije organa za osobe starije od 75 godina – moramo promijeniti pristup.
No u BiH odlazak u mirovinu često znači kraj, kaže Rodoljub Petković iz Olimpijskog komiteta BiH.
Rodoljub Petković:
Nestaje empatije. Bez nje teško možemo očekivati uspješno, pošteno i kvalitetno društvo – bilo u obitelji, bilo u državi.
U zemlji u kojoj je 23 posto stanovništva starije od 65 godina, umirovljenici bi trebali biti resurs, a ne teret.
Izvor: Jabuka tv
