U BiH otvoreno novih 20 kilometara autoceste za slikanje

Iako je uporabna dozvola tehnički izdana, administrativne procedure očito imaju vlastitu dinamiku. Građanima, koji su ovu dionicu platili, preostaje da prate službene obavijesti i čekaju dan kada će na "svečano otvorenoj" cesti zapravo smjeti voziti. 

Direktor JP Autoceste FBiH, Denis Lasić, zamolio je javnost za strpljenje, objašnjavajući kako se vrpca morala presjeći upravo sada, dok se na same dozvole još čeka:

"Bit će pušten u promet u narednim danima, obavijestit ćemo vas. Dozvole, poput onih za korištenje, moraju isteći. Ne želimo kršiti slovo zakona".

Tako smo dobili fascinantan građevinski fenomen: dionicu na kojoj 75 posto duljine čine tehnički zahtjevni mostovi, vijadukti te grandiozni tuneli Bosna (3.659 metara) i Zenica (3.370 metara) koja je u potpunosti spremna za visoke delegacije, ali zakonski neupotrebljiva za obične smrtnike.

Ovaj zenički scenarij zapravo nije nikakav novitet, već prepisani recept iz susjedstva. 

Dok se na sjeveru Koridora 5C slavi asfalt na kojem nema automobila, u Lašvanskoj dolini se već godinama usavršava projekt brze ceste Vitez – Nević Polje.

U srcu srednjobosanskog gospodarstva, vlasti su uspjele izvoditi građevinski podvig: poddionica duga nepuna 5 kilometara (LOT 5) izgrađena je i plaćena više od 40 milijuna maraka, ali već mjesecima stoji sablasno prazna. 

Razlog je vrhunac inženjerske i administrativne kreativnosti, cesta počinje i završava u polju jer nadležni na vrijeme nisu ugovorili niti izgradili preostalih 560 metara i kružni tok koji bi ovu trasu uopće spojio s poslovnom zonom Vitez i ostatkom prometne mreže.

Vjerojatno vođeni logikom da je novi asfalt najsigurniji onda kada se njime nitko ne vozi, nadležni su u Vitezu osigurali da se skupa cesta maksimalno sačuva od habanja i štetnog utjecaja automobilskih guma.

 Dok se tako savršeno očuvana poddionica polako stapa s okolnim krajolikom, gospodarstvenici i vozači gube sate i živce u kilometarskim kolonama na staroj magistrali M-5, diveći se novoj infrastrukturi s pristojne udaljenosti.

Kako kod Zenice, tako i kod Viteza imamo identičnu sliku: stotine milijuna maraka leže u savršenom, praznom asfaltu koji služi kao skupa scenografija za politički marketing i slikanje.

Dok se pred kamerama slavi, iza kulisa sjevernog dijela Koridora 5C odvija se pravi pravosudni triler.

 Ključna dionica Medakovo – Ozimica, duljine 21 kilometar, koja prolazi kroz Tešanj, Maglaj i Žepče, postala je ozbiljan kamen spoticanja.

Federalni POSKOK podigao je optužnicu protiv bivšeg direktora Autocesta FBiH Elmedina Volodera i još tri osobe zbog sumnjivih eksproprijacija zemljišta na toj trasi. Da stvar dobije međunarodni sjaj, u priču se uključio i Ured europskog javnog tužitelja (EPPO) zbog sumnje na zlouporabu kredita, nakon čega su europske banke hladnokrvno najavile obustavu planiranih plaćanja.

No, umjesto preuzimanja odgovornosti, apsurdni menadžment Autocesta FBiH odlučio je poslati "jasne poruke" samim investitorima.

 Izvršni direktor za projektiranje i izgradnju, Asmir Dževlan, diplomatski je prebacio pritisak na banku koja daje novac:

„Europska investicijska banka važan je partner koridora i mi poštujemo tu činjenicu. Poštujemo pravo na nadzor, kada se financiranje zaustavi ili odgodi, to dolazi do gradilišta, radnika, tvrtki i građana. Želim poslati jasnu poruku: Europsko partnerstvo mora značiti odgovornost za projekte koje zajednički financiramo“.

Direktor Lasić je pak locirao problem u "jednoj dionici koju nisu oni ugovorili", moleći bankare da zbog tog sitnog ekscesa s optužnicama ne blokiraju ostale projekte:

„Vidjeli ste to danas između redaka. Želimo da taj vjerovnik ne zadržava druge dionice dok se ovaj izolirani slučaj ne riješi“.

U obranu menadžmenta koji "hrabro" balansira između optužnica i blokiranih milijuna stao je i premijer Nermin Nikšić.

 Umjesto pitanja zašto projekti stoje i tko je odgovoran za pravni kaos, premijer je ponudio javno suosjećanje i emocionalnu podršku:

„Dozvolite mi da se zahvalim Denisu i Asmiru, koji su najizloženiji i koji su prošli kroz... vrlo tešku situaciju, da ne kažem ružniju riječ. Morali su sve ovo izdržati“.

Dok se domaći akteri međusobno tješe i tapšu po ramenima zbog "teških situacija" u koje su upali, prognoze direktora Lasića da će sjeverni dio Koridora 5C biti gotov do kraja ove godine zvuče kao zabavni program. 

Međunarodni partneri, koji zapravo financiraju ove skupe igre, odavno su prestali birati diplomatske riječi.

Luigi Soreca iz Delegacije Europske unije u BiH otvoreno je podsjetio da novac stoji jer ga nema tko uzeti:

"EU je do sada uložila 870 milijuna eura bespovratnih sredstava. Reformska agenda i 976 milijuna eura stoje, BiH ih ne koristi. Pozivam sve institucije, posebno važne sada nakon izbora, da ubrzaju formiranje vlade i da iskoriste sva dostupna sredstva".

Stela Melnić iz EBRD-a bila je još izravnija, povukavši crtu ispod pustih milijardi koje su ubačene u domaće cestogradnju:

"Uložili smo više od 3,6 milijardi eura kroz više od 260 projekata, uključujući više od milijardu eura za Koridor 5c. Daleko smo od završetka 5c".

Da je cijeli sustav postavljen na glavu, najbolje je ilustrirao sam protokol svečanog otvaranja. Dok su se luksuzne limuzine s dužnosnicima kretale prema tunelu Zenica kako bi proslavile novi povijesni uspjeh, morale su proći kroz tunel Klopče. 

Riječ je o dionici koja je već u prometu, ali na kojoj radnici trenutno užurbano popravljaju oštećeni i napukli potporni zid.

Cestovna infrastruktura u Bosni i Hercegovini prečesto se tretira kao poligon za politički marketing

Tako se krug zatvara: 

 ceste koje su u prometu moraju se hitno popravljati, ceste koje su tek izgrađene završavaju u njivama, a ceste koje se svečano otvaraju služe samo za fotografiranje.

 Građanima Bosne i Hercegovine preostaje samo da uživaju u visokoj rezoluciji fotografija s otvaranja, dok u stvarnom svijetu pale prvu brzinu i strpljivo čekaju u koloni na staroj magistrali.