
Predstavnici Nove čeličane Zenica, zajedno sa sindikatima, uputili su ozbiljno upozorenje vlastima Federacije BiH i Vijeću ministara BiH, zahtijevajući hitno uvođenje privremenih zaštitnih mjera kako bi se spriječio kolaps domaće proizvodnje čelika.
Direktor prodaje Nove Željezare Zenica Saša Božić, generalni direktor i suvlasnik Ahmed Hamzić te predstavnici sindikata kažu da je situacija izuzetno ozbiljna te da bi nedostatak reakcije mogao dovesti do gašenja visoke peći, stečajeva povezanih tvrtki i gubitka tisuća radnih mjesta.
Saša Božić, direktor prodaje Nove željezare Zenica, ističe da tvrtka već mjesecima intenzivno komunicira s institucijama zbog rasta uvoza čelika.
„U proteklih nekoliko mjeseci intenzivno smo komunicirali sa svim predstavnicima vladinih institucija, gospodarskih komora. Na temelju podataka koje smo dobili s terena, iz našeg rada, na temelju podataka koje dobivamo od Zavoda za statistiku, vidimo da uvoz čelika, odnosno naših
proizvoda koje proizvodimo ovdje u BIH, raste već godinama. Na temelju svega što znamo, išli smo i razgovarali sa svim tim institucijama, ponovno su napravljene analize na temelju dostupnih podataka koje su potvrdile naše tvrdnje i naša saznanja o tome.“
Prema njegovim riječima, prirodan korak svake države u takvoj situaciji je zaštita domaćeg proizvođača.
“Prirodan korak koji bi svaka zemlja trebala poduzeti u tom trenutku je reagirati i zaštititi svog domaćeg proizvođača, a to smo i očekivali da će ova zemlja učiniti za nas.”
Božić podsjeća da međunarodni ugovori dopuštaju uvođenje privremenih zaštitnih mjera.
„CEFTA sporazumi, WTO sporazumi i Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju omogućuju svakoj zemlji uvođenje privremenih zaštitnih mjera kako bi se spriječilo da neka situacija ugrozi domaću proizvodnju. Ove privremene zaštitne mjere mogu trajati do 200 dana, tijekom kojih se provodi dublja analiza kako bi se utvrdio uzrok događaja na tržištu. Nakon toga, država ima mogućnost ukinuti ove privremene zaštitne mjere ili ih produžiti u takozvane trajne zaštitne mjere do četiri godine.“
Naglašava da su iznenađeni reakcijom Vlade Federalnih vlasti.
“
Iznenađeni smo reakcijom Vlade Federacije Bosne i Hercegovine, koja po našem mišljenju ima najveći interes zaštititi svoju tvrtku ovdje u Federaciji, koja ostvaruje prihode. Izračunali smo da je neizravni utjecaj ovog našeg poslovanja oko milijardu maraka godišnje.”
Božić je izjavio da je sastanak s predstavnicima Vlade Federacije održan 23.02.2025.
U ponedjeljak, 23., imali smo sastanak s predstavnicima Vlade Federacije, na kojem smo razgovarali o ovoj temi, uvođenju privremenih zaštitnih mjera. Dobili smo njihov pristanak i razumijevanje da je to ispravna stvar i da se to treba učiniti.”
Međutim, dva dana kasnije uslijedio je drugačiji signal.
„U srijedu 25., kada je održano Vijeće ministara, vidjeli smo da je bilo reakcije, da je postojao dopis koji je potpuno u suprotnosti s onim o čemu smo razgovarali u ponedjeljak.“ U pismu se, kaže, navodi primjer Srbije i traži reciprocitet mjera.
Božić ističe da je Srbija od 1. siječnja uvela kvote kao sustav privremene zaštite, ne samo za proizvode koje proizvodi Nova čeličana Zenica, već i za druge industrije.
„Srbija je uvela ove zaštitne mjere iako taj domaći proizvođač nema kapacitet zadovoljiti potrebe cijelog tržišta. I zato tamo izvozimo velike količine našeg proizvoda. U sklopu tih zaštitnih mjera, Srbija nam je dala najveći udio kvote, puno veći nego što je dala Turskoj i Europskoj uniji.“
Ne vidi razloga za reciprocitet prema Srbiji, dok, kako kaže, tržište ostavlja otvorenim za druge proizvođače.
„A s druge strane, daje slobodu proizvođačima iz Turske i Italije da bez ikakvih problema uđu na naše tržište.“
Božić odbacuje tvrdnje da Nova željezara nema kapacitet i kvalitetu.
„Svih ovih godina izvozimo na europska tržišta, na tržišta koja imaju reguliranu kvalitetu proizvoda kroz standarde, pa su svi naši proizvodi certificirani za taj izvoz. Dakle, apsolutno nije istina da naš proizvod ne zadovoljava standarde.“
Govoreći o kapacitetu:
„Kapacitet naše visoke peći je milijun tona godišnje. Trenutno prodajemo oko 600 tisuća tona. Polovica toga ide na domaće tržište. Dakle, nije da nemamo kapaciteta, naš kapacitet je tri puta veći od potreba domaćeg tržišta.“
To također ukazuje na nedostatak kontrole kvalitete u BiH.
„Bosna i Hercegovina nema službene standarde za upotrebu armaturnog čelika. Ne postoji institucija, ne postoji zakonit način za provjeru te kvalitete. I zato sav čelik koji ulazi u našu zemlju ulazi bez ikakve kontrole kvalitete.“
Rešid Fetić iz Sindikata Nove željezare u Zenici kaže da je sindikat najviše zabrinut u posljednjih 20 godina.
“Stvarno se bojim da ovo nije izdisaj crne metalurgije. Sindikat je više puta urgirao kod Vlade Federacije, Vijeća ministara, očito se naš glas nije čuo.”
Naglašava da više nema vremena.
„Definitivno ćemo morati uzeti stvar u svoje ruke, ali se i dalje nadam i vjerujem u državu i Vladu Federacije da će donijeti konačnu odluku i zaštititi domaću proizvodnju čelika i naravno radna mjesta u Zenici.“
Kenan Mujkanović, predsjednik Sindikata metalaca ZDK, ističe da je zaštita domaće proizvodnje ključna.
“Ovdje se ne radi samo o 2000 radnika i njihovih obitelji, već o cijeloj metalnoj industriji, uključujući rudnike i željeznice.”
Kaže da je postojanje ljudi upitno.
“Strpljenje ističe, egzistencija ljudi je upitna, ljudi će braniti svoja radna mjesta i svoje obitelji. Spremni smo poduzeti sve mjere i radnje u tom smjeru kako bismo zaštitili naše radnike.”
Izvršni direktor i suvlasnik Nove Željezare Zenica Ahme Hamzić kaže da su od preuzimanja tvrtke u studenom transparentno komunicirali s vlastima.
“S obzirom na to da Vlada Federacije posjeduje 8%, imamo dojam da su njihove aktivnosti bile pasivne. U ova četiri mjeseca imali smo samo jedan sastanak.”
Ističe da je negativna odluka bila šok.
“
Ne tražimo nikakve subvencije, nikakvu financijsku pomoć. Tražimo samo osnovne uvjete kako bismo mogli prodavati ono što proizvodimo na tržištu.”
Dodatni problem je opskrba koksom nakon gašenja kapaciteta u Lukavcu.
“Potrebna su dva mjeseca da brod stigne iz Indonezije ili Kine. Već smo prekoračili rokove. Ako ne potpišemo ove ugovore, imamo sirovine do 1. svibnja. Ako to ne učinimo, morat ćemo zatvoriti visoku peć.”
Upozorava na ozbiljne posljedice.
„Posljedice zatvaranja čeličane su vrlo ozbiljne. Zatvaranjem čeličane automatski moramo proglasiti stečaj izravno povezanih tvrtki – Toplane Zenica, Rudnika Prijedor. Neizravno je uključeno oko 500 tvrtki iz Federacije i RS-a.“
Završava apelom upućenim vlastima:
“Situacija je izuzetno ozbiljna i alarmantna. Apeliram na Vladu Federacije i Vijeće ministara BiH da hitno i odgovorno razmotre uzroke i poduzmu konkretne mjere za zaštitu domaće proizvodnje i radnih mjesta. Radna mjesta su nam važna od prvog dana.”
Kako je naveo, radnici su, samoinicijativno, otišli pred direkciju kako bi izrazili zabrinutost za budućnost tvornice.

Najnovija mapa nezaposlenosti u Europi za 2026. godinu donosi jasnu liniju razgraničenja na Balkanu.
11. tra 2026.
Pročitaj više
Slovenija za obrtnike, Njemačka za medicinske sestre i tehničare, a Hrvatska za ugostiteljske radnike iz BiH.
11. tra 2026.
Pročitaj više
Hrvatski arhitekt i urbanist Nikola Bašić, zajedno sa suradnicima, predstavio je idejno rješenje budućeg vidikovca te širu prostornu i programsku studiju razvoja turističkih sadržaja na području Ramskog jezera, koja uključuje nekoliko lokacija i različite koncepte korištenja prostora.
10. tra 2026.
Pročitaj više
Prema analizi koju prenosi Klix.ba, cijene goriva u Europskoj uniji značajno su porasle, a razlike među državama su vrlo izražene – od najskupljih zapadnoeuropskih tržišta do znatno povoljnijih cijena na jugu i istoku Europe.
10. tra 2026.
Pročitaj više