Što smo mogli imati u robnim rezervama novcem od „Viaducta“ i Serdarova

Što se moglo kupiti za 352 milijuna KM

• oko 16 milijuna vreća brašna
• više od 156 milijuna litara mlijeka
• preko 103 milijuna litara jestivog ulja
• oko 218 milijuna kilograma šećera
• više od 260 milijuna kilograma krumpira

Koliko je izgubila Republika Srpska?

U šokantnom slučaju “Vijadukta”, podsjetimo se, Republika Srpska je izgubila 112 milijuna maraka, dok je Rašidu Serdarovu, vlasniku tvrtke “Comsar Energy Group Limited” s Cipra, isplaćeno 240 milijuna KM.

Vreća brašna trenutno u maloprodaji košta prosječno 22 marke, dok je, naravno, u veleprodaji puno jeftinije. Čak i kad bi se robne rezerve “punile” po maloprodajnim cijenama, moglo se kupiti 16 milijuna vreća brašna.

Litra mlijeka u tetrapaku u maloprodaji, prema posljednjim dostupnim statističkim podacima, košta u prosjeku 2,25 KM. Za 352 milijuna maraka (točnije: 156.444.444 litre) moglo se kupiti više od 156 milijuna litara mlijeka.

Jestivo ulje se prodaje u maloprodaji za oko 3,40 KM, što znači da je Republika Srpska “dala” Viaductu i Serdarovoj 103.529.411 litara ulja.

Kilogram šećera košta 1,61 KM (po vreći je, naravno, jeftinije, a u veleprodaji se dodatno naplaćuje), pa se za 352 milijuna moglo kupiti 218.633.540 kg šećera.

Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, u siječnju je kilogram riže u maloprodaji koštao 4,06 KM, što znači da se moglo kupiti 86.699.507 kg ove namirnice, ili, primjerice, 53.987.730 kg graha po cijeni od 6,52 KM/kg.

Krumpir je u maloprodaji koštao 1,35 KM, pa se za 352 milijuna maraka moglo kupiti 260.740.740 kg ovog povrća.

Republika Srpska nema robnih rezervi

Ali Republika Srpska nema ništa od toga u vlastitim robnim rezervama, jer nema robnih rezervi. Znalo se da će ih Vlada Republike Srpske ugasiti 2018. godine. Od tada do danas, Vlada nije mogla intervenirati ni u jednoj krizi putem ovog mehanizma, od pandemije koronavirusa, preko rata u Ukrajini, do sukoba na Bliskom istoku. U Federaciji je situacija drugačija – imaju vlastite zalihe.

„Na zalihama imamo robe vrijedne oko 40 milijuna KM“, nedavno je rekao Tončo Bavrka, direktor Direkcije robnih rezervi Federalnih rezervi.

Srbija ima Republičku direkciju za robne rezerve

Srbija ima Republičku direkciju za robne rezerve, a i štedjeli su energiju. Ministrica rudarstva i energetike Srbije Dubravka Đedović Handanović nedavno je izjavila da su se na vrijeme pripremili i nabavili dodatne količine nafte i plina te istaknula da su skladišta naftnih derivata potpuno popunjena.

Što imaju Hrvatska i Slovenija?

Kad je riječ o Hrvatskoj, državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva Vedran Špehar nedavno je rekao da imaju žitarice na zalihi za cjelokupne potrebe stanovništva za 60 dana.

Prema dostupnim podacima, slovenski rezervoari su puni, sadrže 700 milijuna litara naftnih derivata, što je dovoljno za više od tri mjeseca prosječne dnevne potrošnje.

Što kaže ministar Puhovac?

S druge strane, ministar trgovine i turizma Republike Srpske Ned Puhovac izjavio je da se robne rezerve nafte i naftnih derivata Republike Srpske ne mogu koristiti na benzinskim postajama.

„To su rezerve za policiju, vatrogasce i hitne službe“, rekao je Puhovac.

Aktualni premijer Republike Srpske, Savo Minić, u Vladi je od 2022. godine, kada je preuzeo dužnost ministra poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske. Prije nekoliko dana nije spomenuo je li u protekle četiri godine predlagao povrat robnih rezervi, ali je potvrdio da su Republici Srpskoj potrebne.

“Robne rezerve bilo koje zemlje nikada nisu bile dovoljne da bi se odgovorilo na bilo kakvu kriznu situaciju. Slažem se, trebale bi postojati, ali služe tome da nitko ne bude gladan. Nitko u Republici Srpskoj nije i neće biti gladan. Osigurat ćemo sve što je potrebno”, rekao je Minić.

Murisa Marić: Robne rezerve su neophodne

Na to Murisa Marić, izvršna direktorica Udruženja građana Don Prijedor, kaže da se stalno priča o tome da nitko ne bi trebao biti gladan, a nema govora o ljudskom dostojanstvu.

„Sve zemlje koje planiraju bolju budućnost za svoje građane imaju robne rezerve. Trebaju nam. One služe za reagiranje i snižavanje cijena kada dođe do rasta. Njihova je svrha reagiranje na sve krize koje se mogu pojaviti zbog poremećaja na tržištu“, kaže Marićeva za „Nezavisne novine“.

Što kažu ekonomisti?

Ekonomisti kažu Miniću: Ne, robne rezerve ne služe tome da itko ne gladuje, jer zato, na primjer, postoji Crveni križ. Robne rezerve, dodaju ekonomisti, služe smanjenju inflacije i sprječavanju nestašica. Pitaju ga gdje je bio svih ovih godina i zašto se robnih rezervi sjetio sada, kada bi ih trebalo koristiti, a ne formirati.

„Robne rezerve se formiraju u vremenima kada je ekonomska situacija dobra, kada imamo viškove, kada vlada opći ekonomski prosperitet. Tada možemo štedjeti. Za to su potrebna ogromna financijska sredstva. Nije stvar samo u kupnji određene količine hrane, nafte i slično, već bi trebalo sklapati ozbiljne skladišne ​​kapacitete, ugovore sa skladištarima itd.“, kaže ekonomist Milenko Stanić.

Prema njegovim riječima, rezerve se stvaraju u prosperitetnim vremenima, a troše u kriznim situacijama, poput ove sadašnje.

„Suština je intervenirati u vrijeme poremećaja na tržištu – obično kada postoji početna nestašica, ili u uvjetima kao što su danas, kada imamo ozbiljan porast cijena određene robe, poput situacije s naftom i naftnim derivatima. Tada država intervenira robom po nižim cijenama i time prisiljava trgovce da snize cijene. Jer, ako se pusti da cijene divljaju, trpe i građani i gospodarstvo“, objašnjava Stanić u izjavi za „Nezavisne novine“.