Spor oko ovlasti Schmidta, sada odlučuje Ustavni sud

Što se navodi u zahtjevu za ocjenu ustavnosti

• Ustav Bosne i Hercegovine ne predviđa instituciju visokog predstavnika
• Ustav iscrpno nabraja vlasti na razini BiH
• Nametanje članka 203a KZ-a BiH predstavlja uzurpaciju nadležnosti Parlamentarne skupštine
• Aneks 10 nema hijerarhijski prioritet nad Ustavom Bosne i Hercegovine
• Visoki predstavnik nema ovlasti donositi kaznene norme
• Formalno-pravni status Christiana Schmidta doveden je u pitanje

„Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine je stranka u postupku. Ustavnopravna komisija Zastupničkog doma je samo netko tko daje izjavu u ime Doma. Ovo je prvi put da Zastupnički dom daje takvo mišljenje“, rekao je za „Nezavisne“ Milan Petković, zamjenik predsjedavajućeg Ustavnopravne komisije Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH.

Zahtjev za ocjenu ustavnosti

Podsjećamo, zastupnici SNSD-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske podnijeli su zahtjev za ocjenu ustavnosti izmjena Kaznenog zakona. Riječ je o izmjenama kojima je osuđen Milorad Dodik, bivši predsjednik Republike Srpske, a koje se odnose na činjenicu da je neprovođenje odluka visokog predstavnika kazneno djelo. Nakon što je taj zahtjev stigao do Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, zatražio je mišljenje Zastupničkog doma, a Kolegij Zastupničkog doma odredio je Ustavnopravnu komisiju kao nadležnu.

U Ustavu BiH ne postoji institucija visokog predstavnika

U samom zahtjevu, zastupnici Narodne skupštine Republike Srpske naveli su, između ostalog, da u Ustavu Bosne i Hercegovine ne postoji institucija visokog predstavnika, niti ovlaštenje za donošenje zakona.

“Ustav BiH (Aneks 4. Općeg okvirnog sporazuma za mir u BiH) taksativno nabraja vlasti na razini BiH. To su Parlamentarna skupština BiH, Predsjedništvo BiH, Vijeće ministara, Ustavni sud i Središnja banka. Razumno je zaključiti da nametanje članka 203. a KZ-a BiH predstavlja uzurpaciju isključive nadležnosti Parlamentarne skupštine BiH. Svaka uzurpacija sadrži elemente nezakonitosti, inače ne bi bila uzurpacija“, napisali su u zahtjevu zastupnici SNSD-a u Narodnoj skupštini. Republika Srpska.

Nadalje, u zahtjevu se navodi da Aneks 10 na koji se poziva OHR nema hijerarhijski prioritet nad Ustavom BiH. Naveli su da sadržaj Ustava BiH pokazuje da je samo Europska konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda hijerarhijski nadležna u odnosu na Ustav BiH.

„Stoga, Aneks 10 ne sadrži odredbu da visoki predstavnik može donositi zakone, a posebno ne kaznene norme“, naveli su zastupnici SNSD-a u svom zahtjevu.

Vijeće sigurnosti UN-a nikada nije potvrdilo Schmidta.

U zahtjevu se također ističe da Kristijana Schmidta nikada nije potvrdilo Vijeće sigurnosti UN-a te stoga formalno-pravno ne ispunjava minimalne uvjete za obavljanje funkcije visokog predstavnika.

„Ako osoba nije visoki predstavnik, njegove odluke nemaju relevantan pravni status, a članak 203 a se poništava ex fundamento“, stoji u zahtjevu.

Kada je riječ o mišljenju Ustavnopravne komisije, odnosno Zastupničkog doma, nikada se nije dogodilo da izađu s mišljenjem da visoki predstavnik nije nadležan donositi zakone. Na samoj sjednici Ustavnopravne komisije Bosne i Hercegovine, Albin Muslić (SDP), predsjedavajući, prema dosadašnjoj praksi, predložio je da se Komisija ne izjašnjava i da se sve proslijedi Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine, međutim, na inzistiranje Petkovića, koji je formulirao zaključak, na kraju se ipak glasalo.

Osim Petkovića, za mišljenje prema kojem visoki predstavnik nije nadležan za donošenje zakona glasali su i Mladen Bosić (SDS), Marinko Čavara (HDZ) i Darijana Filipović (HDZ), dok su protiv Muslić, Šerif Špago (SDA) i Predrag Kojović (Naša stranka).