⛅Vitez13°C·AQI: Dobar
Dok cijene nafte na svjetskim tržištima rastu, Bosna i Hercegovina još uvijek čeka gotovo milijardu eura iz Europskog plana rasta za Zapadni Balkan , a ključni problem, prema političarima i analitičarima, nije u Europskoj uniji , već u unutarnjim političkim blokadama i sporoj provedbi reformi .
Kroz ovaj program, Bosni i Hercegovini je dodijeljeno 976,6 milijuna eura , ali samo pod uvjetom da zemlja provede reformske mjere koje su same vlasti definirale kao ključne za europski put zemlje. Međutim, provedba tih reformi je spora, a trenutno je potrebno definirati pravni okvir za korištenje sredstava te odrediti način povlačenja i otplate kredita .
Ministar komunikacija i prometa BiH Edin Forto tvrdi da su iza zastoja političke blokade.
“Postoji dogovor između HDZ-a i SNSD-a da se ništa ne radi do izbora. To vam nikada neće reći, ali kako drugačije objasniti ponašanje u kojem smo četiri mjeseca čekali da netko nešto potpiše, a onda da EU nešto odobri “, rekao je Forto.
S druge strane, predsjedavajuća Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, Borjana Krišto, odbacuje takve optužbe i kaže da se Forto bavi političkom kampanjom.
„ Želim podsjetiti ministra Fortu da umjesto da pričam i koristim ovo kao političku platformu – znam da je njegova izborna kampanja započela – radim odgovoran posao “, rekao je Kristo.
Međutim, problem ne postoji samo na izvršnoj razini. Kako podsjeća BHRT , provedba Reformske agende zahtijeva i usvajanje izmjena i dopuna Zakona o Visokom sudskom i tužiteljskom vijeću Bosne i Hercegovine i Sudu Bosne i Hercegovine , koje moraju proći parlamentarnu proceduru.
Ministar financija BiH Srđan Amidžić tvrdi da problem leži u nerealnim očekivanjima.
„ Imali smo obećanje od Fortea da će, kada BiH usvoji Reformsku agendu, dobiti milijardu eura. To se nije dogodilo “, rekao je Amidžić.
S druge strane, predsjedavajući Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Kemal Ademović upozorava da se ova institucija mjesecima koristi za političke blokade.
„ Kvorum je uskraćivan posljednjih 11-12 mjeseci, naizmjenično od strane HDZ-a i SNSD-a “, rekao je Ademović.
Njegovu procjenu odbacuje zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Nikola Špirić , tvrdeći da problem leži u procesu donošenja odluka.
„ Većina Bošnjaka želi većinu Hrvata i Srba pretvoriti u publiku, a ne u faktor donošenja odluka “, rekao je Špirić.
Zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda, Dragan Čović, ističe da bi pitanje Plana rasta trebalo ostati na dnevnom redu dok se ne pronađe rješenje.
Molim vas, neka mi netko objasni čiji je interes da se taj novac ne povuče. Što se tiče dijela Plana rasta, siguran sam da će predsjedavajuća Krišto to pokrenuti na sljedećoj sjednici “, rekao je Čović.
Međutim, činjenica da je 2026. izborna godina dodatno komplicira političke odnose i smanjuje šanse za brzi napredak. Zbog toga sve više analitičara upozorava da bi Bosna i Hercegovina mogla izgubiti dragocjeno vrijeme za povlačenje sredstava koja su ključna za gospodarski razvoj i reforme .
Izvor: glasbosne.ba
Federalni ministar zdravstva Nediljko Rimac potvrdio je kako su osigurana značajna financijska sredstva za izgradnju nove bolnice u Livnu, čime je napravljen važan iskorak u jačanju zdravstvenog sustava na području Federacija Bosne i Hercegovine.
11. tra 2026.
Pročitaj više
Istup zastupnika Sanela Kajana o slučaju murala u Mostaru otvorio je niz polemika u javnom prostoru. Kritičari upozoravaju da se pojedini aspekti ovog pitanja tumače jednostrano, bez uvažavanja složenog konteksta i osjetljivosti teme. U nastavku prenosimo njegovu objavu u cijelosti.
11. tra 2026.
Pročitaj više
Direktor Memorijalnog centra Srebrenica Emir Suljagić osvrnuo se na sve učestalije pokušaje reinterpretacije rata u Bosni i Hercegovini, upozoravajući na narative koji umanjuju ulogu domaćih boraca u obrani zemlje.
11. tra 2026.
Pročitaj više
Vlada Federacije BiH prihvatila je Inicijativu Federalnog ministarstva trgovine o privremenom ukidanju carine od deset posto na uvoz nafte i naftnih derivata iz trećih zemalja (izvan EU, zemalja CEFTA-e i zemalja s kojima Bosna i Hercegovina ima sporazume o posebnim odnosima, te zemalja kojima EU nije uvela sankcije) na razdoblje od 180 dana.
10. tra 2026.
Pročitaj više