Sociolg Vasić: Prosvjedi odražavaju dugotrajno akumulirano nezadovoljstvo u društvu

Prema riječima sociologa Vladimira Vasića, prosvjedi koji već danima traju u Sarajevu, a koje su pokrenuli uglavnom mladi ljudi nakon tragične tramvajske nesreće 12. veljače, u kojoj je poginula 23-godišnja studentica, a 17-godišnja školarka teško ozlijeđena, predstavljaju očekivanu reakciju na duboko nagomilano nezadovoljstvo u društvu.

Kako ističe u intervjuu za Fenu, iako su prosvjedi u početku bili reaktivni odgovor na tragediju, činjenica da su zahtjevi sve rašireniji i poprimaju širu društvenu dimenziju pokazuje da se radi o mnogo dubljim problemima.

Reakcija na tragediju

„Prosvjedi se u društvima obično javljaju kao reakcija na određenu situaciju. U ovom slučaju imamo reaktivnu reakciju mladih na nesreću u kojoj je, nažalost, mladić izgubio život. Sasvim je prirodno očekivati ​​neku vrstu reakcije stanovništva. Hoće li to biti samo trenutna reakcija ili će ići dublje, hoće li prosvjedi dovesti do nekih radikalnih promjena, još ne znamo jer je sve relativno svježe“, kaže Vasić.

Napominje da su prosvjedi u BIH općenito odraz stanja društva te naglašava da je to fenomen koji svjedoči o dugotrajnom akumuliranju nezadovoljstva, koje je nakon određenog vremenskog razdoblja pronašlo svoj javni izraz.

„Sada vidimo kako se prosvjedi šire i poprimaju širu društvenu sliku i da se zahtjevi sve više proširuju. To je jasan pokazatelj da postoji nagomilano nezadovoljstvo među ljudima.“

„Sudionici prosvjeda su uglavnom tinejdžeri, mladi ljudi, a s druge strane imamo prilično oprezne korake ostatka stanovništva, odnosno ljudi zrelije dobi, iz jednostavnog razloga što su kalkulantni jer su svjesni činjenice da svaki pokušaj ‘valovanja’ u društvu može izazvati dublje podjele i posljedice“, objašnjava sociolog, dodajući da je značajno da mladi ljudi koji sudjeluju u prosvjedima imaju jasno definiran cilj i razloge izlaska na ulice.

Važnost mira

Istovremeno naglašava da je važno očuvati mirnu prirodu okupljanja, kako prosvjedi ne bi eskalirali u huliganske incidente i procese radikalizacije.

Iz sociološke perspektive, prosvjedi su uvijek dobra stvar, kaže Vasić, jer ukazuju na stvarne probleme u društvu. Međutim, ističe da temeljne i dugoročne promjene ne mogu biti isključiva odgovornost mladih, koji su trenutno najvidljiviji nositelji prosvjeda.

„Ako želimo da se dogode neke dublje promjene, moraju biti uključeni svi dionici u društvu, akademska zajednica, sindikati, radnici. Teško možemo očekivati ​​neke veće promjene od ove djece ako ih ne podržavaju odrasli“, mišljenja je Vasić.

Društveni fenomen

Naglašava da cijelu situaciju promatra kao društveni fenomen, svojevrsni scenarij “što ako”, što otvara prostor za razmatranje mogućih ishoda i posljedica.

„Ono što trenutno vidim kao sociolog i građanin ove zemlje je puno nagomilanog nezadovoljstva, puno stvarnih problema i uzroka koji se mogu uzeti kao legitiman razlog zašto bi ljudi trebali izaći na mirne prosvjede. Iskreno se nadam da će, prije svega, to ostati u nekim mirnim okvirima, ali da će reakcija društva možda biti adekvatnija nego što je sada bila“, naglasio je.

Sociolog naglašava da je važno da građani shvate da prosvjedi u modernom društvu ne predstavljaju znak sloma društva ili kršenja ustavnog poretka.

„To jednostavno znači da je društvo demokratski sazrelo i da svatko ima pravo izraziti svoje nezadovoljstvo, sve dok je to unutar pozitivnih pravnih okvira“, rekao je.

Bez politizacije

Vasić smatra da ovi prosvjedi nemaju političku pozadinu. Navodi da je osobno prisustvovao okupljanjima i da nije primijetio nikakve političke slogane, niti da su mladi sudionici uputili kritike prema bilo kojoj političkoj stranci. Kako ističe, oni jednostavno traže odgovornost i da institucije rade svoj posao.

„Međutim, u BIH je problem politizacija svega i svačega. Početak našeg društvenog oporavka u BIH je prestanak politiziranja, nacionaliziranja i stavljanja stvari u koš gdje im nije mjesto. Općenito, ne bismo trebali gušiti ovu pozitivnu društvenu pobunu etiketama bilo koje vrste“, poruka je Vasića.

Komentirajući stav odraslih prema angažmanu mladih u prosvjedima, Vasić je naglasio potrebu za samokritikom i promjenom pristupa generacijskom dijalogu.

„Odrasli bi trebali prestati biti licemjerni. Stalno se žalimo da se osjećamo loše u društvu, da smo nezadovoljni, a kada se napravi konkretan korak da se neke stvari promijene, onda tražimo nekakvo opravdanje treba li nešto učiniti ili ne treba. Uvijek je problem u generacijskom jazu kada mladi nešto rade. Mi, odrasli, kritiziramo ih jer smo ‘pokupili svu mudrost ovoga svijeta’. Ovdje se naša mudrost vidi već 30 godina u kakvom društvu živimo“, zaključio je Feninov sugovornik.

Tragična nesreća u Sarajevu 12. veljače dogodila se kada je tramvaj, koji je vozio od Željezničkog kolodvora, velikom brzinom ušao u raskrižje u blizini Tehničke škole, iskočio iz tračnica i udario u tramvajsku stanicu i pješake. Život je izgubio Erdoan Morankić, 23-godišnji student Akademije likovnih umjetnosti, a četiri osobe su ozlijeđene, uključujući 17-godišnju Ellu Jovanović, studenticu Medicinskog fakulteta, kojoj je amputirana noga.