
Zamjenik ministra obrane Bosne i Hercegovine Slaven Galić upozorio je na zabrinjavajuću šutnju pravosudnih institucija, poslavši službeni hitni dopis Tužiteljstvu Bosne i Hercegovine i Visokom sudbenom i tužiteljskom vijeću (VSTV).
Razlog je potpuni izostanak odgovora na kaznenu prijavu podnesenu prije više od dvije godine protiv Željka Komšića zbog nezakonitog imenovanja i raspoređivanja hrvatskih generala u Oružane snage Bosne i Hercegovine.
Galić je o ovom potezu obavijestio javnost putem X platforme, naglasivši važnost institucionalne transparentnosti i poštivanja.
Njegovu objavu prenosimo u cijelosti:
Nakon više od dvije godine bez odgovora, poslao sam hitan dopis Tužiteljstvu Bosne i Hercegovine, s dostavom Visokom sudbenom i tužiteljskom vijeću Bosne i Hercegovine, u vezi s kaznenom prijavom protiv Željka Komšića.
Unatoč ranijem službenom upitu, do danas nisu dostavljene nikakve informacije o statusu slučaja, koji se odnosi na imenovanje i imenovanje generala od strane Predsjedništva BiH.
Nakon više od dvije godine bez odgovora, poslao sam hitan dopis Tužiteljstvu Bosne i Hercegovine, s dostavom Visokom sudbenom i tužiteljskom vijeću Bosne i Hercegovine, u vezi s kaznenom prijavom protiv Željka Komšića.
Unatoč ranijem službenom upitu, do danas nisu dostavljene nikakve informacije o statusu slučaja, koji se odnosi na imenovanje i imenovanje generala od strane Predsjedništva BiH.
U tom smislu, zatražio/la sam da me se bez daljnjeg odgađanja obavijesti:
Je li donesena odluka (pokrenuta istraga ili odbijanje zahtjeva)?
U kojoj je fazi postupak?
Koje su konkretne akcije poduzete?
Ovo je pitanje od iznimne institucionalne važnosti, gdje se očekuje djelovanje bez nepotrebnog odgađanja u skladu s načelima zakonitosti, učinkovitosti i odgovornosti.
Institucije moraju raditi transparentno i bez odlaganja. Javno povjerenje ne smije se dovoditi u pitanje.
Podsjećam vas da, u skladu s člankom 15. točkom g) Zakona o obrani Bosne i Hercegovine, ministar obrane predlaže imenovanje, promaknuće i razrješenje generala, što ovom slučaju daje dodatnu institucionalnu težinu.
Podsjetnik: Proizvoljnost i kršenje Zakona o obrani iz 2024.
Podsjetimo, kaznena prijava o kojoj Galić traži pojašnjenje podnesena je u veljači 2024. Državnoj agenciji za istrage i zaštitu (SIPA) i Tužiteljstvu BiH. Prijava je uslijedila nakon što je Željko Komšić, potpuno ignorirajući usklađeni prijedlog Ministarstva obrane BiH, samovoljno promijenio imena predloženih hrvatskih časnika za najviše pozicije. Dok su prijedlozi s bošnjačke i srpske strane, koje su podnijeli ministar Zukan Helez i zamjenik Aleksandar Goganović, ostali netaknuti, Komšićev ured je napravio drastične promjene
unutar hrvatske kvote. Time su izravno prekršene odredbe Zakona o obrani i Zakona o službi u Oružanim snagama Bosne i Hercegovine.
Tada je, bez prijedloga ministra obrane, general Marko Stojčić umirovljen, dok su brigadni generali Tomo Kolenda i Zdravko Rezo raspoređeni na dužnosti potpuno suprotne službenim prijedlozima iz resornog ministarstva. Posebno je kontroverzno bilo promaknuće brigadira Martina Propadala, koji uopće nije bio na popisu Ministarstva za imenovanje na generalsku dužnost.
Ovim potezom Komšićevog ureda također je zaobiđen obvezni postupak potvrđivanja u Parlamentarnoj skupštini BiH. Odluka je stupila na snagu ignorirajući zakonodavnu vlast, postavljajući opasan presedan. Kako je tada upozorio zamjenik ministra Galić, ovakvom vrstom bezakonja i samovolje suspendiran je Zakon o obrani, a duboko je poljuljano povjerenje Hrvata u reformu obrane – jednu od najuspješnijih u BIH.

Nakon što je potvrđena informacija da Središnja izborna komisija Bosne i Hercegovine nije verificirala prijavu političke stranke Snaga naroda, oglasio se i čelnik stranke Ramo Isak.
30. svi 2026.
Pročitaj više
Središnje izborno povjerenstvo Bosne i Hercegovine, na svojoj 33. sjednici održanoj u petak, 29. svibnja, nije ovjerilo prijavu Naše stranke, SDS-a, Narodne snage i BPS-a.
29. svi 2026.
Pročitaj više
Sjednica Središnjeg izbornog povjerenstva Bosne i Hercegovine (SIP BiH), održana 29. svibnja 2026. godine, na kojoj su ovjerene prijave za predstojeće Opće izbore u listopadu, ponovno je na površinu izvukla stare političke i ideološke nesuglasice. Iako je primarni zadatak povjerenstva bio tehnička provjera dokumentacije 77 registriranih stranaka, rasprava se brzo pretvorila u raspravu o povijesnim i političkim simbolima u BiH. Glavna točka sporenja, uz status SNSD-a, bio je i naziv Hrvatske stranke prava BiH Herceg-Bosne.
29. svi 2026.
Pročitaj više
Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović poručio je nakon sjednice stranačkog Predsjedništva kako je Ured visokog predstavnika (OHR) davno trebao završiti svoju ulogu u BiH te predložio njegovo izmještanje u Bruxelles. Čović se uoči predizborne kampanje osvrnuo i na redefiniranje odnosa s Bošnjacima, ali i na optužbe političkih suparnika, poručivši da se HDZ BiH neće vraćati u „blato prošlosti“.
29. svi 2026.
Pročitaj više