Na samom početku intervjua, Schmidt je govorio o pritisku iz Sjedinjenih Država da podnese ostavku na mjesto visokog predstavnika, navodeći još jedan mogući razlog pritiska iz Washingtona.
"Na određenoj razini, očito je postojala želja da napustim svoju dužnost prije kraja mandata. Europska unija i njezine države članice nisu dijelile to mišljenje. Jedan od glavnih razloga, po mom mišljenju, bio je paket mjera za jačanje integriteta izbornog procesa koji sam nametnuo. Listopadski izbori bit će prvi koji će se održati prema tim novim pravilima, uključujući biometrijsku identifikaciju birača, s ciljem smanjenja izbornih prijevara. Smatrao sam da bi bilo korisno ostati na dužnosti i pratiti njihovu provedbu u praksi. Nadam se da će moj nasljednik u Organizaciji za sigurnost i suradnju u Europi (OESS) i da će vladavina prava i dalje biti prioritet. Vjerujem da je to bila pogreška, ali jednog dana ću te događaje detaljnije opisati u svojim memoarima, ali otvoreno ću govoriti o nekim diplomatskim odlukama koje, po mom mišljenju, nisu uvijek vodile do pravih rezultata.“
Također je izjavio da je Washington vršio pritisak i na neke od njegovih prethodnika, poput Paddyja Ashdowna i Christiana Schwarz-Schillinga.
Schmidt je još jednom potvrdio da je projekt Južne interkonekcije također bio razlog pritiska na njega, što je na kraju kulminiralo njegovom ostavkom.
"Nikada nisam bio protiv izgradnje ovog plinovoda. Naprotiv, projekt je izvorno nastao kao europska inicijativa s ciljem smanjenja ovisnosti BiH o ruskom plinu. Međutim, kasnije se promijenilo financiranje projekta i politička dinamika oko njega. Stoga se nije radilo o tome treba li plinovod graditi, već na koji način. Svaki projekt ovog opsega mora u potpunosti poštivati načela vladavine prava, prava vlasništva i redovnih pravnih postupaka. Pripremio sam detaljne pravne prijedloge i predstavio ih EU, SAD-u i svima ostalima koji su sudjelovali u pregovorima. Nažalost, javnost je sve više stjecala dojam da Europljani i Amerikanci zagovaraju različite pristupe“, rekao je Schmidt.
Naglasio je da neće govoriti o svojim mogućim nasljednicima te da je odgovornost sada na članovima Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira (PIC), koji bi trebali izabrati novog visokog predstavnika.
"Jedna stvar me uvijek iznenađivala – ogromno poštovanje koje obični ljudi pokazuju prema ovoj instituciji. Bilo u Sarajevu ili Banja Luci, ljudi su me često zaustavljali samo da mi zahvale, zamole za zajedničku fotografiju ili da riješim njihove probleme. Istovremeno, postoji nerealno očekivanje da visoki predstavnik može riješiti apsolutno sve. Sjećam se, na primjer, leta koji je morao prisilno sletjeti na drugu zračnu luku zbog lošeg vremena. Neki putnici su me u šali pitali mogu li, kao visoki predstavnik, jednostavno narediti ponovno otvaranje zračne luke. To je, naravno, bilo pretjerivanje, ali dobro odražava dublju stvarnost“, rekao je.
Schmidt, međutim, navodi da je to pogrešna procjena i da visoki predstavnik nema apsolutnu moć, već da domaći akteri moraju preuzeti odgovornost ako žele da BiH postane funkcionalna država.
Svoju je misiju ocijenio relativno uspješnom, ali ju je podijelio u nekoliko segmenata.
"Bio sam prilično suzdržan u korištenju tzv. bonskih ovlasti, ali sam ih uvijek koristio kada sam smatrao da je to potrebno. Moj cilj je bio obnoviti funkcioniranje institucija Bosne i Hercegovine na svim razinama. Vjerujem da smo uspjeli osigurati da lokalne institucije ponovno mogu učinkovito funkcionirati. Obnova funkcioniranja institucija je jedno, ali pomirenje je nešto sasvim drugo. To je proces koji traje jako dugo i mora doći iz samog društva. U tom pogledu ne bih tvrdio da sam bio potpuno uspješan“, rekao je Schmidt.
Na pitanje što građani BiH očekuju od političara, bivši visoki predstavnik bio je jasan.
„Prije svega, žele mir. Dok je prošlo osamdeset godina od Drugog svjetskog rata u Zapadnoj Europi, Bosna i Hercegovina je samo trideset godina udaljena od posljednjeg rata. Za današnje roditelje i bake i djedove ta su sjećanja još uvijek vrlo živa. Zato svaka politička kriza brzo oživljava strahove da bi se sukob mogao vratiti. Osobno ne mislim da danas postoji stvarna opasnost od rata, ali upravo ti strahovi objašnjavaju zašto mnogi ljudi još uvijek žele snažnu prisutnost međunarodne zajednice. Izazov je pokazati da je jačanje ustava, vladavine prava i borbe protiv korupcije put prema tome da Bosna i Hercegovina postane dio šire europske zajednice. Ne očekujem da će ući u Europsku uniju u sljedećih deset godina, ali vjerujem da bi mogla postići određeni oblik postupne integracije u roku od pet godina“, rekao je.
Schmidt je također odbio izravno odgovoriti na pitanje koga želi vidjeti na mjestu visokog predstavnika, već je kritike uputio Europskoj uniji.
„Dobra je praksa ne proglašavati svog nasljednika. Međutim, očekivao bih neko promišljanje o tome koliko me je lako bilo smijeniti s odgovornosti unatoč volji europskih partnera koji su željeli da ostanem na dužnosti. Ali želio bih spomenuti dvije stvari. Prvo, žalim što europske članice Vijeća za provedbu mira i Europska unija nisu uspjele na vrijeme postići dogovor o mom nasljedniku. To nije dobar signal za kredibilitet europskog odlučivanja i nadam se da će se to uskoro ispraviti. Drugo, mislim da bi rasprava trebala biti manje usmjerena na ljude, a više na program. Snažno bih upozorio na ograničavanje mandata visokog predstavnika. Ovaj ured mora zadržati mogućnost korištenja bonnskih ovlasti kad god to situacija zahtijeva.
Schmidt se također osvrnuo na status predsjednika SNSD-a Milorada Dodika, tj. izravno odgovorio na pitanje zašto ga nije smijenio, iako je za to imao ovlasti korištenjem bonskih ovlasti.
„Svaka odluka visokog predstavnika ima svoje posljedice i moja je odgovornost bila pažljivo razmotriti te posljedice. Uklanjanje Dodika gotovo sigurno bi dovelo do daljnje eskalacije političke konfrontacije. Na Balkanu političke krize vrlo lako mogu poprimiti vlastitu dinamiku i kada emocije nadvladaju racionalne argumente praktički je nemoguće predvidjeti u kojem će se smjeru situacija razvijati. Nisam bio spreman donijeti odluku koja bi mogla povećati rizik od nestabilnosti ili čak nasilja. Zato sam odabrao pravno rješenje umjesto administrativne intervencije. Želio sam poslati jasan signal da se napadi na ustavni poredak neće tolerirati. Smatrao sam to odgovornijim postupkom“, rekao je.
Bivši visoki predstavnik govorio je i o kritikama da je pristran prema HDZ-u, navodeći da je izravno podržao formiranje Vlade Federacije Bosne i Hercegovine 2022. godine.
„Moj mandat bio je očuvati institucionalni poredak koji proizlazi iz Daytonskog sporazuma, što sam i učinio. Kritike su dolazile, i nastavljaju dolaziti, sa svih strana. Podržao sam formiranje nove Vlade Federacije Bosne i Hercegovine na čelu s SDP-om zamjenom potrebne suglasnosti potpredsjednika Federacije iz SDA. Istovremeno, nisam pristao na naizgled jednostavno, ali neustavno rješenje koje bi omogućilo bosanskim Hrvatima da biraju svog člana Predsjedništva bez promjene Daytonskog ustava, što je bila želja HDZ-a. Vodim se načelom austrijskog cara Franje Josipa:
Očito nisam vladao tako loše ako su svi moji građani otprilike podjednako nezadovoljni mojim odlukama", izjavio je.
Na kraju je dodao da Daytonski mirovni sporazum nije konačno rješenje, već "ulaganje u mir", uz pretpostavku da će se BiH postupno razvijati kao funkcionalna, demokratska i multietnička država, te da je OHR izvanredna i privremena institucija.
